|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
||||||||||||||||||
  GODINA VI > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1 GODINA V > BROJ 6 > BROJ 5 > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1  > KNJIGE > LINKOVI > IZRADA WEB STRANICA 
 IZRADA WEB STRANICA Samostalna izrada web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć našeg CMS-a. Moderni dizajni za Vašu web stranice. Korištenje administracije slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija te ostvarite svoju prvu web stranicu u trenu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog... Mobilna responzivnost predstavlja prilagođavanje web stranice svim uređajima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve stranice. SEO optimizacija će omogućiti vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama (poput Google-a) za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci. Dizajn responzivnih web stranica, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica... |
 |
 
OBLJETNICA VEČERNJAKOVE KULENIJADE Izvještaj radne skupine za ocjenu kvalitete pristiglih uzoraka 2002. godine Kulenijada Večernjeg lista je 2002. godine ušla u treće desetljeće. U prvom desetljeću održavanja (1980-90.) Kulenijada Večernjeg lista se postupno razvila u takmičenje slavonskih proizvođača tradicijskih proizvoda od mesa u domaćinstvima sa slavonskim domaćim kulenom kao «čelnim» proizvodom. Osnivanje i prvo desetljeće Kulenijade Večernjeg lista su organizirali u mjestima diljem Slavonije i vodili: I. Lajtman, urednik u Večernjem listu, inž. D. Sumajstorčić, dr.vet. S. Rukavina i dr.sc. J. Matković. Na kraju prvog desetljeća Kulenijada je dobila mjesto u Požegi. U drugom desetljeću Kulenijada Večernjeg lista (1992-2001.) postupno postaje središnjica organiziranog i stručnog djelovanja na kvalitetu domaćeg slavonskog kulena. U okvirima Kulenijade je ostvareno prvo udruživanje proizvođača slavonskog domaćeg kulena u Udrugu s određenim programom rada i razvitka te Statutom. Stručna ocjenjivačka skupina je izradila princip i listiće za ocjenjivanje kvalitete domaćeg slavonskog kulena. Slavonski domaći kulen je dobio svoju literaturu. Održani su tečajevi za proizvođače (K. Benčević, V. Petričević), a Večernji list je usvojio Pravilnik održavanja Kulenijade. Provedena je zaštita podrijetla slavonskog domaćeg kulena (T. Galović) a pokušaji da se s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva (MPŠ) stvore sredstva i uvjeti za organizirani rad na pitanju domaćih mesnih proizvoda nisu uspjeli. Registrirani su prvi objekti u domaćinstvima (Živković i Poljak) za proizvodnju i stavljanje u promet domaćih mesnih proizvoda. U svim nastojanjima je Kulenijadi Večernjeg lista podršku pružala Poslovna zajednica za stočarstvo u Zagrebu. Početak trećeg desetljeća večernjakove Kulenijade je organiziranim djelovanjem svih sudionika već kao rezultat imao stvoren dobar tržni «image» vrhunskog domaćeg kulena. Taj dobar «image» je potakao interese mnogih domaćinstava i pojedinaca za proizvodnju kulena i pokušaje oponašanja dugoročnog rada Kulenijade Večernjeg lista. Kulenijada Večernjeg lista se održala podrškom velikog broja proizvođača koji s ponosom izlažu svoje medalje, pehare i priznanja za kvalitetu svoga domaćeg kulena. Stručna skupina za ocjenjivanje kvalitete domaćeg kulena koja je neprekidno djelovala u sklopu Kulenijade Večernjeg lista je nakon svake Kulenijade podnosila izvještaj. U svojim izvještajima, nakon ocjenjivanja je iznosila uočene probleme te naglašavala mogućnosti i načine poboljšanja i ispravke kvalitete domaćeg kulena. Izvještaje je tiskao i objavljivao Večernji list u svom prilogu «Vrt» urednice B. Brkan. U ocjenjivačkoj skupini za kvalitetu tijekom drugog desetljeća djelovali su: dr.sc. J. Mataković, prof.dr. sc. B. Čavlek, prof.dr.sc. J. Živković, prof.dr.sc. A. Petričević, inž. J. Pavlek, prof.dr.sc. B. Njari, mr.sc. Đ. Majurđić, dr.sc. M. Krizmanić. Prof.dr.sc. K. Benčević je bio višegodišnji predsjednik ocjenjivačke skupine, a gđa B. Brkan glavni organizator Večernjakovih Kulenijada kao urednica Vrta. U tom razdoblju materijalni oslonac Kulenijadama je pružao grad Požega, Turistička zajednica grada Požega te PPK Kutjevo i druge požeške organizacije. Izvještaj ocjenjivačke skupine večernjakove kulenijade 2002. god. Rezultati ocjenjivanja uzoraka na Kulenijadi 2002. godine su potvrdili već ranije utvrđene dobre osobine i nedostatke u izradi domaćih slavonskih kulena. Ti nedostaci otežavaju postizanje stalnih vrhunskih proizvoda u većem postotku. U početnom razdoblju su nedostaci u kvaliteti pretežito smatrani posljedicom nedovoljne upućenosti proizvođača u procesne postupke za vrhunsku tržišnu kvalitetu. Bilo je u početku i više uzoraka s kvarovima i slabije kvalitete. U kasnijem razdoblju se smanjio udio uzoraka s kvarovima, povećana je prosječna kvaliteta ali se udio kulena vrhunske kvalitete nije povećao i ustalio. Razloge takvom razvoju kvalitete moguće je tražiti u tome što su proizvođači, zaslugom kulenijada, ovladali temeljnim procesima pa su započeli «rutinski» i površno provoditi procese proizvodnje kulena. Kvaliteta kulena je postala prosječno dobra i ujednačena, međutim udio vrhunskih, zlatnih proizvoda, posebno «gurmanske» kvalitete je ostao isti i malen. Sve više proizvođača nastoji brzo i «rutinski» proizvesti veće količine domaćeg kulena a da bi, koristeći dabar tržni «image» postigli što veću zaradu. Na Kulenijade su stizali i kuleni različite «starosti» i zrelosti, pa i «nedozreli» što otežava i inače složen postupak organoleptičkog ocjenjivanja kvalitete. Neki proizvođači su počeli rabiti omotače koji nisu znakoviti za domaći tradicionalni kulen (plastične mrežice), manje truda su posvetili tradicionalnom «šniranju» i vezanju autohtonih domaćih kulena. Zaboravili su da su domaći kuleni zapravo «majstorski» proizvodi svakog pojedinog komada kulena. Zbog svega toga i zbog nekih sitnijih podrobnosti smatra se da je nastupilo razdoblje da se u proizvodnju i stavljanje u prodaju ugrade određeni uvjeti i mjerila s kojima bi se smanjilo ili prestalo ponavljanje grešaka koje smetaju razvoju visoke kvalitete domaćeg kulena. Kako je tim greškama, uglavnom, uzrok brzina, rutina i površnost u proizvodnji, za buduće razdoblje se traži posebna pažnja da se ta površnost smanji i poveća točnost i red u provedbi procesa. U tom smislu se želi stvoriti jedna «krovna» udruga proizvođača domaćih slavonskih kulena i mesnih proizvoda koja bi imala zadaću da registrira proizvođače i proizvodnju i izdaje potvrdu, «certifikat» o podrijetlu, vlasniku i kvaliteti proizvoda. Veći proizvođači bi trebali stvoriti i održati vlastitu kvalitetu pod znakom svoga kućanstva. Radi toga i drugih mogućih poboljšanja u ovom izvještaju će se pokušati pojasniti i naglasiti važnije čimbenike kvalitete slavonskog domaćeg kulena što se ocjenjuju u Kulenijadi Večernjeg lista. Uz to bi trebalo pobliže definirati pojedine domaće mesne proizvode s pojmom njihove kvalitete. Tako bi definicija slavonskog domaćeg kulena u proizvodnji i tržištu mogla biti u krugu čimbenika, na primjer: Slavonski domaći kulen (i kobasice) je tradicionalna i autohtono nastala trajna kobasica što se proizvodi pretežito u seoskim kućanstvima po tradicionalnom, posebno uvriježenom procesnom postupku. U tom procesu, koji se sastoji iz niza stalnih procesnih postupaka, postoje mnoge, pa i značajne, razlike između postupaka među pojedinim kućanstvima obzirom na tradiciju, iskustvo, procesna znanja i uvjete u kućanstvima. Način provedbe osnovnih faza proizvodnje domaćih kulena se očituje u kvaliteti koja se boduje po «Ocjenjivačkom listu» Kulenijade u šest glavnih čimbenika kvalitete. Proces proizvodnje i ocjenjivački list su tiskani u knjizi «Slavonski domaći kulen i kobasice» mala škola proizvodnje, autora K. Benčević i A. Petričević. Kuleni se ocjenjuju organoleptički što znači da se traže izvježbani i iskusni ocjenitelji. Sve navedeno bi trebalo biti sadržaj «Pravilnika o ocjenjivanju kvalitete domaćeg kulena i radu ocjenjivačke skupine» koji je pripremljen za raspravu. Svim sudionicima Večernjakovih kulenijada ostale su u sjećanju 1992 – 98. godine velike rasprave i prepirke o razlikama i mišljenjima o provedbi procesa proizvodnje i kvaliteti između proizvođača i članova ocjenjivačke skupine. Nažalost, sadržaje tih rasprava nismo uspjeli zabilježiti i stručno obraditi. Razlike u mišljenjima i postupcima će ostati trajne jer to karakterizira domaći način proizvodnje. Zato se definicija kvalitete domaćih mesnih proizvoda treba standardizirati drugačije od industrijskih definicija prije svega da bi se sačuvala tradicijska autohtona kvaliteta i pojam proizvoda. Prosudba razine utjecaja specifičnih postupaka tijekom proizvodnje iz tradicije pojedinih kućanstava je ostavljena ocjenjivačkoj skupini Kulenijade. Ona pronalazi i prosuđuje čimbenike kvalitete u nizu različitih mišljenja koja se nastoje pojasniti. Bilo bi vrlo značajno i dobro kada bi se uspjelo dobiti sredstva kojima bi se istražili postojeći čimbenici kvalitete domaćih mesnih proizvoda. Ocjenjivačka skupina Kulenijade 2000.–2002. godine ovim izvještajem nastoji približiti svim sudionicima u proizvodnji kvalitetnog kulena čimbenike kvalitete uzoraka Kulenijade Večernjeg lista 2000.–2002. godine. Na ocjenjivanje 2002. godine je primljeno 68 uzoraka kulena. Od njih su dva uzorka diskvalificirana zbog većih grešaka. Rezultat ocjenjivanja ostalih 66 uzoraka je prikazana u sljedećoj tablici: Pregledna tablica rezultata ocjene svojstava kvalitete slavonskih domaćih kulena 2000. – 2002. godine u Večernjakovoj Kulenijadi Zaključujući ovaj izvještaj moramo priznati da smo bili 2002. godine zabrinuti zbog vrlo niskih temperatura koje su dugo trajale u doba kolinja. Učinak tih temperatura je pak uočen i ima udjela na rezultate ocjenjivanja u svojstvima 4 i 5 ocjenjivačkog lista jer se zbog niske temperature nije razvila dobra, početna fermentacija koja je vrlo važna pa i odlučujuća za okus i miris kulena. I dalje se uporno nadamo da će proizvođači uzeti u obzir naše savjete i slavonskom domaćem kulenu posvetiti još više pažnje u proizvodnji. Za ocjenjivačku skupinu Kulenijade 2002. godine Prof. dr. sc. Krsto Benčević |
|
  Naslovnica Riječ urednice AKTUALNO Obljetnica Večernjakove kulenijade Otvorena prva klaonica nojeva u RH TEHNLOGIJA pH vrijednost - kriterij za ispravan odabir mesa NUTRICIONIZAM Lipidi i zdravlje ljudi Novi proizvod IREKS AROME - BOMES TRŽIŠTE MESA Proizvodnja i potrošnja mesa peradi do 2030. godine Teško stanje na tržištu svinja TRŽIŠTE RIBE Slatkovodna riba iz ribogojilišta NOVOSTI U dvije godine Perutnina Ptuj - PIPO Čakovec udvostručila broj zaposlenih Zagrebački Velesajam ZNANSTVENO - STRUČNI DIO ZNANSTVENI RAD Utjecaj odmaranja junadi prije klanja na temperaturu i boju mesa STRUČNI RAD Učestalost grešaka klaoničke obrade i upotrebljivosti mesa peradi na području Velike Gorice STRUČNI RAD Bakteriološka ispravnost čvaraka na zagrebačkim tržnicama STRUČNI PREGLED Kulen - baština za budućnost Prikaz iz literature Obavijesti Upute autorima 
|
||||||||||||||||
|
|
|
|
MESO PRVI HRVATSKI ČASOPIS O MESU  Poslovni forum d.o.o. - Usluge izrade web stranica |
|
