POKLON BON u vrijednosti 500 kuna
Besplatni poklon bon u vrijednosti 500 kuna koji možete iskoristiti Vi ili ga pokloniti drugoj osobi ili poslovnom subjektu. Pravi poklon za Vas ili Vaše poslovne partnere koji možete iskoristiti kako bi unaprijedili svoje poslovanje i marketing.
Link na poklon bon - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 













 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 


NAPOMENA!


GODINA VI

> BROJ 4

> BROJ 3

> BROJ 2

> BROJ 1

GODINA V

> BROJ 6

> BROJ 5

> BROJ 4

> BROJ 3

> BROJ 2

> BROJ 1



> KNJIGE

> LINKOVI

> IZRADA WEB STRANICA

Klikni za pregled priloga
PREGLED SVIH USLUGA ZA PODUZETNIKE KOJE SU VAM NA RAPOLAGANJU NA POSLOVNOM FORUMU



OBLJETNICA VEČERNJAKOVE KULENIJADE

Izvještaj radne skupine za ocjenu kvalitete pristiglih uzoraka 2002. godine


Kulenijada Večernjeg lista je 2002. godine ušla u treće desetljeće. U prvom desetljeću održavanja (1980-90.) Kulenijada Večernjeg lista se postupno razvila u takmičenje slavonskih proizvođača tradicijskih proizvoda od mesa u domaćinstvima sa slavonskim domaćim kulenom kao «čelnim» proizvodom. Osnivanje i prvo desetljeće Kulenijade Večernjeg lista su organizirali u mjestima diljem Slavonije i vodili: I. Lajtman, urednik u Večernjem listu, inž. D. Sumajstorčić, dr.vet. S. Rukavina i dr.sc. J. Matković. Na kraju prvog desetljeća Kulenijada je dobila mjesto u Požegi.

U drugom desetljeću Kulenijada Večernjeg lista (1992-2001.) postupno postaje središnjica organiziranog i stručnog djelovanja na kvalitetu domaćeg slavonskog kulena. U okvirima Kulenijade je ostvareno prvo udruživanje proizvođača slavonskog domaćeg kulena u Udrugu s određenim programom rada i razvitka te Statutom.

Stručna ocjenjivačka skupina je izradila princip i listiće za ocjenjivanje kvalitete domaćeg slavonskog kulena. Slavonski domaći kulen je dobio svoju literaturu. Održani su tečajevi za proizvođače
(K. Benčević, V. Petričević), a Večernji list je usvojio Pravilnik održavanja Kulenijade. Provedena je zaštita podrijetla slavonskog domaćeg kulena (T. Galović) a pokušaji da se s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva (MPŠ) stvore sredstva i uvjeti za organizirani rad na pitanju domaćih mesnih proizvoda nisu uspjeli. Registrirani su prvi objekti u domaćinstvima (Živković i Poljak) za proizvodnju i stavljanje u promet domaćih mesnih proizvoda. U svim nastojanjima je Kulenijadi Večernjeg lista podršku pružala Poslovna zajednica za stočarstvo u Zagrebu.

Početak trećeg desetljeća večernjakove Kulenijade je organiziranim djelovanjem svih sudionika već kao rezultat imao stvoren dobar tržni «image» vrhunskog domaćeg kulena. Taj dobar «image» je potakao interese mnogih domaćinstava i pojedinaca za proizvodnju kulena i pokušaje oponašanja dugoročnog rada Kulenijade Večernjeg lista. Kulenijada Večernjeg lista se održala podrškom velikog broja proizvođača koji s ponosom izlažu svoje medalje, pehare i priznanja za kvalitetu svoga domaćeg kulena.

Stručna skupina za ocjenjivanje kvalitete domaćeg kulena koja je neprekidno djelovala u sklopu Kulenijade Večernjeg lista je nakon svake Kulenijade podnosila izvještaj. U svojim izvještajima, nakon ocjenjivanja je iznosila uočene probleme te naglašavala mogućnosti i načine poboljšanja i ispravke kvalitete domaćeg kulena. Izvještaje je tiskao i objavljivao Večernji list u svom prilogu «Vrt» urednice B. Brkan.

U ocjenjivačkoj skupini za kvalitetu tijekom drugog desetljeća djelovali su: dr.sc. J. Mataković, prof.dr. sc. B. Čavlek, prof.dr.sc. J. Živković, prof.dr.sc. A. Petričević, inž. J. Pavlek, prof.dr.sc. B. Njari, mr.sc. Đ. Majurđić, dr.sc. M. Krizmanić. Prof.dr.sc. K. Benčević je bio višegodišnji predsjednik ocjenjivačke skupine, a gđa B. Brkan glavni organizator Večernjakovih Kulenijada kao urednica Vrta. U tom razdoblju materijalni oslonac Kulenijadama je pružao grad Požega, Turistička zajednica grada Požega te PPK Kutjevo i druge požeške organizacije.

Izvještaj ocjenjivačke skupine večernjakove kulenijade 2002. god.
Rezultati ocjenjivanja uzoraka na Kulenijadi 2002. godine su potvrdili već ranije utvrđene dobre osobine i nedostatke u izradi domaćih slavonskih kulena. Ti nedostaci otežavaju postizanje stalnih vrhunskih proizvoda u većem postotku.

U početnom razdoblju su nedostaci u kvaliteti pretežito smatrani posljedicom nedovoljne upućenosti proizvođača u procesne postupke za vrhunsku tržišnu kvalitetu. Bilo je u početku i više uzoraka s kvarovima i slabije kvalitete. U kasnijem razdoblju se smanjio udio uzoraka s kvarovima, povećana je prosječna kvaliteta ali se udio kulena vrhunske kvalitete nije povećao i ustalio.
Razloge takvom razvoju kvalitete moguće je tražiti u tome što su proizvođači, zaslugom kulenijada, ovladali temeljnim procesima pa su započeli «rutinski» i površno provoditi procese proizvodnje kulena. Kvaliteta kulena je postala prosječno dobra i ujednačena, međutim udio vrhunskih, zlatnih proizvoda, posebno «gurmanske» kvalitete je ostao isti i malen.

Sve više proizvođača nastoji brzo i «rutinski» proizvesti veće količine domaćeg kulena a da bi, koristeći dabar tržni «image» postigli što veću zaradu. Na Kulenijade su stizali i kuleni različite «starosti» i zrelosti, pa i «nedozreli» što otežava i inače složen postupak organoleptičkog ocjenjivanja kvalitete. Neki proizvođači su počeli rabiti omotače koji nisu znakoviti za domaći tradicionalni kulen (plastične mrežice), manje truda su posvetili tradicionalnom «šniranju» i vezanju autohtonih domaćih kulena. Zaboravili su da su domaći kuleni zapravo «majstorski» proizvodi svakog pojedinog komada kulena.

Zbog svega toga i zbog nekih sitnijih podrobnosti smatra se da je nastupilo razdoblje da se u proizvodnju i stavljanje u prodaju ugrade određeni uvjeti i mjerila s kojima bi se smanjilo ili prestalo ponavljanje grešaka koje smetaju razvoju visoke kvalitete domaćeg kulena. Kako je tim greškama, uglavnom, uzrok brzina, rutina i površnost u proizvodnji, za buduće razdoblje se traži posebna pažnja da se ta površnost smanji i poveća točnost i red u provedbi procesa.
U tom smislu se želi stvoriti jedna «krovna» udruga proizvođača domaćih slavonskih kulena i mesnih proizvoda koja bi imala zadaću da registrira proizvođače i proizvodnju i izdaje potvrdu, «certifikat» o podrijetlu, vlasniku i kvaliteti proizvoda. Veći proizvođači bi trebali stvoriti i održati vlastitu kvalitetu pod znakom svoga kućanstva.
Radi toga i drugih mogućih poboljšanja u ovom izvještaju će se pokušati pojasniti i naglasiti važnije čimbenike kvalitete slavonskog domaćeg kulena što se ocjenjuju u Kulenijadi Večernjeg lista.
Uz to bi trebalo pobliže definirati pojedine domaće mesne proizvode s pojmom njihove kvalitete. Tako bi definicija slavonskog domaćeg kulena u proizvodnji i tržištu mogla biti u krugu čimbenika, na primjer: Slavonski domaći kulen (i kobasice) je tradicionalna i autohtono nastala trajna kobasica što se proizvodi pretežito u seoskim kućanstvima po tradicionalnom, posebno uvriježenom procesnom postupku.

U tom procesu, koji se sastoji iz niza stalnih procesnih postupaka, postoje mnoge, pa i značajne, razlike između postupaka među pojedinim kućanstvima obzirom na tradiciju, iskustvo, procesna znanja i uvjete u kućanstvima.

Način provedbe osnovnih faza proizvodnje domaćih kulena se očituje u kvaliteti koja se boduje po «Ocjenjivačkom listu» Kulenijade u šest glavnih čimbenika kvalitete. Proces proizvodnje i ocjenjivački list su tiskani u knjizi «Slavonski domaći kulen i kobasice» mala škola proizvodnje, autora K. Benčević i A. Petričević.

Kuleni se ocjenjuju organoleptički što znači da se traže izvježbani i iskusni ocjenitelji. Sve navedeno bi trebalo biti sadržaj «Pravilnika o ocjenjivanju kvalitete domaćeg kulena i radu ocjenjivačke skupine» koji je pripremljen za raspravu.

Svim sudionicima Večernjakovih kulenijada ostale su u sjećanju 1992 – 98. godine velike rasprave i prepirke o razlikama i mišljenjima o provedbi procesa proizvodnje i kvaliteti između proizvođača i članova ocjenjivačke skupine. Nažalost, sadržaje tih rasprava nismo uspjeli zabilježiti i stručno obraditi. Razlike u mišljenjima i postupcima će ostati trajne jer to karakterizira domaći način proizvodnje. Zato se definicija kvalitete domaćih mesnih proizvoda treba standardizirati drugačije od industrijskih definicija prije svega da bi se sačuvala tradicijska autohtona kvaliteta i pojam proizvoda.

Prosudba razine utjecaja specifičnih postupaka tijekom proizvodnje iz tradicije pojedinih kućanstava je ostavljena ocjenjivačkoj skupini Kulenijade. Ona pronalazi i prosuđuje čimbenike kvalitete u nizu različitih mišljenja koja se nastoje pojasniti. Bilo bi vrlo značajno i dobro kada bi se uspjelo dobiti sredstva kojima bi se istražili postojeći čimbenici kvalitete domaćih mesnih proizvoda.

Ocjenjivačka skupina Kulenijade 2000.–2002. godine ovim izvještajem nastoji približiti svim sudionicima u proizvodnji kvalitetnog kulena čimbenike kvalitete uzoraka Kulenijade Večernjeg lista 2000.–2002. godine.

Na ocjenjivanje 2002. godine je primljeno 68 uzoraka kulena.
Od njih su dva uzorka diskvalificirana zbog većih grešaka.
Rezultat ocjenjivanja ostalih 66 uzoraka je prikazana u sljedećoj tablici:

Pregledna tablica rezultata ocjene svojstava kvalitete slavonskih domaćih kulena 2000. – 2002. godine u Večernjakovoj Kulenijadi

Zaključujući ovaj izvještaj moramo priznati da smo bili 2002. godine zabrinuti zbog vrlo niskih temperatura koje su dugo trajale u doba kolinja. Učinak tih temperatura je pak uočen i ima udjela na rezultate ocjenjivanja u svojstvima 4 i 5 ocjenjivačkog lista jer se zbog niske temperature nije razvila dobra, početna fermentacija koja je vrlo važna pa i odlučujuća za okus i miris kulena.
I dalje se uporno nadamo da će proizvođači uzeti u obzir naše savjete i slavonskom domaćem kulenu posvetiti još više pažnje u proizvodnji.
Za ocjenjivačku skupinu Kulenijade 2002. godine

Prof. dr. sc. Krsto Benčević





 



Naslovnica

Riječ urednice

AKTUALNO

Obljetnica Večernjakove kulenijade

Otvorena prva klaonica nojeva u RH

TEHNLOGIJA

pH vrijednost - kriterij za ispravan odabir mesa

NUTRICIONIZAM

Lipidi i zdravlje ljudi

Novi proizvod IREKS AROME - BOMES

TRŽIŠTE MESA

Proizvodnja i potrošnja mesa peradi do 2030. godine

Teško stanje na tržištu svinja

TRŽIŠTE RIBE

Slatkovodna riba iz ribogojilišta

NOVOSTI

U dvije godine Perutnina Ptuj - PIPO Čakovec udvostručila broj zaposlenih

Zagrebački Velesajam

ZNANSTVENO - STRUČNI DIO

ZNANSTVENI RAD

Utjecaj odmaranja junadi prije klanja na temperaturu i boju mesa

STRUČNI RAD

Učestalost grešaka klaoničke obrade i upotrebljivosti mesa peradi na području Velike Gorice

STRUČNI RAD

Bakteriološka ispravnost čvaraka na zagrebačkim tržnicama

STRUČNI PREGLED

Kulen - baština za budućnost

Prikaz iz literature

Obavijesti

Upute autorima



Ažurirano: 23. 9. 2019.



MESO
PRVI HRVATSKI ČASOPIS O MESU

ZADRUŽNA ŠTAMPA d.d., Jakićeva 1, P.P. 910, Zagreb