POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Želite poboljšati svoje poslovanje, povećati prodaju? Imate sve manje kupaca? Slaba je potražnja za vašim uslugama? Opada vam promet i dobit? Svakim danom imate sve manje posla? Provjerite ponudu naših marketing usluga. Izrada web stranica, cijena vrlo povoljna.
Link na pregled ponude - Poslovne usluge za poduzetnike
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA, POVOLJNO I KVALITETNO
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
POSLOVNE INFORMACIJE, SAVJETI I ANALIZE
Potražite sve informacije o poslovanju u Hrvatskoj, pravne, porezne i druge savjete, informacije o internet oglašavanju i marketingu, rezultate istraživanja tržišta, poslovne analize, informacije o kreditima za poduzetnike, poticajima...
Kontaktirajte nas ukoliko su Vam potrebne poslovne informacije
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 


Klikni za pregled priloga


> NASLOVNA STR.

> RATARSTVO

> GOVEDARSTVO

> SVINJOGOJSTVO

> PERADARSTVO

> VOĆE I POVRĆE

> ZAŠTITA BILJA

> EKOLOŠKA POLJ.

> MEHANIZACIJA

> ZAKONI I PROPISI




PREGLED SVIH USLUGA ZA PODUZETNIKE

> Knjige (Literatura)

> Analiza tla

> Veterina

> Investicije u poljoprivredi i izrada poslovnih planova

> Poslovna baza podataka

> Agro marketing

> Web poljoprivreda

> OPG u Hrvatskoj

> Info prilozi

> Adresar i imenik

> Poslovni web katalog

> Posebne ponude i akcije

> Kontakt adrese




IZRADA WEB STRANICA

Novo u ponudi za poduzetnike: samostalna izrada web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć našeg CMS-a. Moderni dizajni za Vašu web stranice. Korištenje administracije slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija te ostvarite svoju prvu web stranicu u trenu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog...

Mobilna responzivnost web stranica predstavlja prilagođavanje web stranice svim uređajima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve stranice. SEO optimizacija će omogućiti vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama (poput Google-a) za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci.

Dizajn responzivnih web stranica, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica...

Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna podrška za internet marketing...

Ažurirano: 29. 3. 2024.












POSEBNA PONUDA ZA PODUZETNIKE
Link na brzi pregled poslovnih i internet usluga

 
IZRADA WEB STRANICA

Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo razloga zašto bi trebali imati web stranice:

Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama u bilo koje vrijeme.

Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.

Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke, misiju i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.

Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, mailing lista, chatova, foruma, društvenih mreža...

Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što može biti vrlo profitabilno i prikladno za kupce.

Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.

Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoj marketing.

Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te komunicirati i prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.

Link na našu ponudu za izradu web stranica i pregled i drugih poslovnih usluga!
 






METODOLOGIJA ZA POPIS POLJOPRIVREDE 2003.



14.22. Stoka, perad i ostale životinje –
stanje 1. 6. 2003.

Broj stoke i ostalih životinja upisuje se u kućanstvu sa stanjem 1. lipnja 2003. godine (kritični datum snimanja).

Upisuje se sva stoka, perad i ostale životinje koje su se u vrijeme popisa zatekle u promatranom kućanstvu i to: vlastita stoka i stoka drugog vlasnika.

Isključeni su kućni ljubimci (psi, mačke i sl.) i druge životinje (osim konja) koje se ne koriste za proizvodnju nego za razonodu vlasnika i njegovog kućanstva.

Stoka koja je u vlasništvu kućanstva upisuje se u stupac »u vlasništvu«.

To uključuje:

– vlastitu stoku koja u kritičnom trenutku nije u objektu (štali), nego se nalazi na skupnom pašnjaku na ispaši,

– vlastitu stoku za rasplod, koja je u kritičnom trenutku na drugom posjedu (radi pripusta).

Stoka koja je u vlasništvu kućanstva koje se popisuje, a trenutno se nalazi kod drugog kućanstva (npr. radi tova), ne upisuje se kod njega, budući da će biti upisana u kućanstvu kod kojeg se nalazi.

U stupcu »od drugih« upisuje se stoka koja nije u vlasništvu kućanstva koje se popisuje, ali se kod njega nalazi u odgovarajućem objektu (npr. radi tova za druge).

Ovdje se ne upisuje stoka drugog vlasnika, koja se u kritičnom danu snimanja nalazi zbog pripusta.

Ako je stoka vlasništvo više osoba (suvlasništvo), popisat će se u stupcu »u vlasništvu«, u kućanstvu u kojem se nalazi u kritičnom trenutku popisa.

BROJ GOVEDA – stanje 1. 6. 2003.

Goveda se upisuju ukupno, prema spolu, starosti i namjeni uzgoja. Obuhvaća se sljedeće:



Goveda do 1 godine su mlada goveda muškog i ženskog spola (telad i junad) starosti do jedne godine, bez obzira na namjenu uzgoja.

Goveda u dobi od 1 do 2 godine dijele se na muška i ženska grla. Ženska grla su dodatno razdijeljena na ona namijenjena za daljnji rasplod i namijenjena za daljnji tov.

Ženska grla koja su se već telila, ovdje se ne upisuju.

Muška grla se upisuju bez obzira na namjenu uzgoja (za tov ili rasplod).

Goveda od 2 i više godina

Junice su goveda ženskog spola, starosti 2 i više godina, koje se još nisu telile.

Steone junice su goveda ženskog spola, starosti 2 i više godina, od kojih se očekuje prvi podmladak.

Krave su goveda ženskog spola, koje su se najmanje jednom telile.

Muzne krave su one koje se drže uglavnom za proizvodnju mlijeka; ovdje su uključene i krave koje se trenutno ne muzu (suhostaj). Muzne krave koje se tove iza zadnje laktacije i namijenjene su klanju također su uključene ovdje.

Ostale krave su one koje se uzgajaju prvenstveno za uzgoj teladi i koje se ne muzu. Ovdje su također uključene krave za rad. Ostale krave odabrane za klanje (bilo da se tove ili ne tove prije klanja) ovdje se upisuju.

Bikovi su muška rasplodna grla.

Volovi su muška kastrirana grla, starosti 2 i više godina, koja se koriste za rad.

BROJ SVINJA – stanje 1. 6. 2003.

Upisuju se sve svinje i to: odojci do 20 kg žive vage, ostale kategorije svinja razvrstane prema težini i to: svinje od 20 do 50 kg, svinje preko 50 kg (svinje za tov) i svinje za rasplod.



Odojci do 20 kg žive vage – upisuju se svi odojci do 20 kg, bez obzira na spol i namjenu uzgoja.

Svinje preko 50 kg – upisuje se broj svinja koje se razvrstavaju prema težini iskazanoj u kilogramima (kg) kako je navedeno na obrascu, a na osnovi izjave osobe koja daje podatke.

Svinje za rasplod su: nazimice, suprasne nazimice, krmače i nerasti.

Nazimice su odabrana mlada ženska grla za rasplod, koja se još nisu prasila.

Suprasne nazimice su mlada rasplodna ženska grla od kojih se očekuje prvi podmladak.

Krmače su ženska rasplodna grla koja su se najmanje jednom prasila. Ovdje se ne upisuju izlučene krmače koje se tove prije klanja; one se upisuju u svinje u tovu i razvrstavaju prema težini.

Nerasti su muška rasplodna grla. Izlučeni nerasti u tovu prije klanja upisuju se u svinje u tovu i razvrstavaju prema težini.

BROJ OVACA – stanje 1. 6. 2003.

Upisuju se sve kategorije ovaca: janjad i šilježad do 1 godine, ovce za rasplod i ostale ovce (ovnovi, jalove ovce).



Janjad i šilježad su mlade ovce oba spola do jedne godine starosti.

Ovce za rasplod – upisuju se ženska grla iznad jedne godine starosti koja su se već janjila i ona od kojih se tek očekuje prvi podmladak. Ovdje su također uključene i ovce za klanje koje su se već janjile.

Ostale ovce – upisuju se sva ostala grla (ovnovi, jalove ovce i dr. ).

BROJ KOZA – stanje 1. 6. 2003.

Upisuju se sve kategorije koza: jarad i koze do 1 godine, koze za rasplod i ostale koze (jarci i jalove koze).



Jarad i koze do 1 godine su mlada grla oba spola do jedne godine starosti.

Koze za rasplod su ženska grla koja su se već jarila i ona od kojih se tek očekuje prvi podmladak. Ovdje su također uključene i koze za klanje, koje su se već jarile.

Ostale koze – upisuju se sva ostala grla (jarci, jalove koze).

BROJ KONJA – stanje 1. 6. 2003.



Upisuje se ukupan broj konja, bez obzira na spol, starost i namjenu uzgoja: ždrebad, omad, kobile i ždrebne omice, pastusi i kastrirani konji.

Konji za jahanje i trke također su uključeni.

Kobile su ženska grla koja su se već ždrijebila. U ovu kategoriju ulaze i ždrebne omice, od kojih se očekuje prvi podmladak.

BROJ MAGARACA, MAZGI I MULA – stanje 1. 6. 2003.



Upisuju se ukupno sve kategorije, bez obzira na njihov spol, starost i namjenu uzgoja: magarci, mazge i mule.

BROJ PERADI – STANJE 1. 6. 2003.

Upisuje se broj peradi (iznad 30 dana starosti) bez obzira na spol i namjenu uzgoja.

Kokoši se upisuju razdvojeno: pilići u tovu i kokoši.



Pilići u tovu (brojleri) – namijenjeni isključivo za tov (tov traje oko 2 mj.)

Kokoši nesilice su sve kokoši koje su počele nesti, bez obzira na to jesu li jaja za konzumnu upotrebu ili za nasad. Tu su uključene mlade kokoši prije nešenja, izlučene kokoši nesilice (namijenjene za klanje), kao i rasplodni pijetlovi.

Pure, patke, guske – upisuje se ukupan broj bez obzira na spol i namjenu uzgoja.

Ostala perad – je sva ona perad koja se zatekne na promatranom posjedu (npr. biserke, prepelice, fazani, nojevi i sl.).

Ovdje se isključuje perad iz uzgoja (npr. fazanerije), koja je namijenjena za lovišta u svrhu sporta i rekreacije.

BROJ OSTALIH ŽIVOTINJA – stanje 1. 6. 2003.

Kunići: upisuje se ukupan broj kunića, bez obzira na spol, starost i namjenu uzgoja.





Rasplodne ženke su ženke kunića koje su se već kotile ili one od kojih se očekuje prvi okot.

Pčelinje zajednice (košnice) – upisuje se broj pčelinjih zajednica koje se drže radi proizvodnje meda.

Svaki roj upisuje se kao jedna košnica bez obzira na tip košnice.



Ostale nespomenute životinje – sve ostale nespomenute životinje (npr. uzgoj činčila, nutrija i sl.).



14.23. VoĆnjaci (1. 6. 2003.)

Voćnjaci su poljoprivredna zemljišta na kojima su zasađena voćna stabla. Upisuju se površine svih voćnjaka bez obzira na uređenost nasada i razmaka između stabala, upotrebu agrotehnike te mehanizirane obrade i njege.

Uključeno je voće umjerenog klimatskog pojasa (šljive, jabuke, kruške, trešnje, višnje, breskve i nektarine, marelice), smokve, citrusi (mandarinke, naranče, limuni), orašasto voće (orasi, bademi, lješnjaci), masline (stolne sorte i za proizvodnju ulja), ostalo voće (drugdje nespomenuto npr. šipak, kivi i sl.) te bobičasto voće (ribizl, maline, kupine, ogrozd i dr.).

U bobičasto voće nisu uključene jagode. One se upisuju u površine pod oranicama i vrtovima.

Stari i zapušteni voćnjaci upisuju se u tabelu br. 13. »Ostalo zemljište« (red a – od toga neobrađeno poljoprivredno zemljište).

Površina voćnjaka iskazuje se u hektarima (ha) i arima (ara).

1 ha = 100 ara

Ukupan broj stabala predstavlja ukupan broj svih stabala, bez obzira na starost stabala. Uključena su rodna stabla kao i mlada stabla koja još ne mogu dati rod.

Rodna stabla su stabla koja su sposobna dati rod, bez obzira na to jesu li u promatranom razdoblju rodila ili ne.

Ekstenzivni (tradicionalni) voćnjaci su seoski poluintenzivni ili ekstenzivni voćni nasadi pretežno starih sorti. Upisuje se ukupan broj stabala i broj stabala sposobnih za rod, po vrstama voća. Uključena su stabla koja se nalaze u voćnjaku koji je pretežno miješan, kao i stabla koja se nalaze u dvorištima, na međama, uz puteve i dr.

Također se upisuje ukupna površina ekstenzivnih voćnjaka i površina rodnih voćnjaka.

Za bobičasto voće se u ekstenzivnim voćnjacima ne upisuje podatak.



* Ne ulazi u ukupne, odnosno rodne površine plantažnih voćnjaka (pod 18)

Plantažni voćnjaci uređeni su s određenim razmakom redova stabala, u njima se može vršiti mehanizirana obrada, a u pravilu su to veći nasadi voćnih stabala i bobičastog voća, namijenjeni uzgoju voća pretežno za prodaju.

Za bobičasto voće iskazuje se samo ukupna i rodna površina.

Upisuje se broj ukupnih i rodnih stabala prema vrstama voća navedenim u obrascu; te ukupna i rodna površina prema voćnim vrstama navedenim u obrascu.

Zbroj površina pojedinih voćnih vrsta mora dati površinu plantažnih voćnjaka, i to ukupnu površinu i površinu rodnih voćnjaka.



Ukupna površina voćnjaka izračunava se prema sljedećoj formuli:

Ukupna površina voćnjaka = ukupna površina ekstenzivnih voćnjaka + ukupna površina plantažnih voćnjaka.

Ovako dobiven podatak »ukupna površina voćnjaka« mora biti identičan tabeli 10. »Voćnjaci – ukupno».

14.24. Vinogradi (1. 6. 2003)

Vinogradi su zemljišta na kojima je zasađena vinova loza. Upisuju se ukupne površine svih vinograda, kao i površine sposobne za rod bez obzira na starost, uređenost nasada i razmak između trsova, upotrebu agrotehnike te mehanizirane obrade i njege.



U vinograde se ne uračunavaju brajde na okućnici. Stari i zapušteni vinogradi upisuju se u tabelu br. 13. »Ostalo zemljište« (red a – od toga: neobrađeno poljoprivredno zemljište).

Površina vinograda iskazuje se u hektarima (ha) i arima (ara).

Ukupan broj trsova predstavlja ukupan broj svih trsova, bez obzira na starost. Uključeni su rodni trsovi i mladi koji još ne mogu dati rod.

Rodni trsovi su trsovi koji su sposobni dati rod, bez obzira na to jesu li u promatranom radzoblju rodili ili ne.

Upisuju se odvojeno vinske sorte (koje se prvenstveno uzgajaju za proizvodnju vina) i stolne sorte (koje se prvenstveno uzgajaju za proizvodnju stolnog grožđa).

Zbroj površina vinskih i stolnih sorti mora dati ukupnu površinu vinograda tako i površinu vinograda sposobnih za rod.

Ovako dobiven podatak »ukupna površina vinograda« mora biti identičan tabeli 11. »Vinogradi – ukupno«.

Zbroj trsova vinskih i stolnih sorti mora dati ukupan broj trsova, kao i ukupan broj rodnih trsova.

od toga: plantažni vinogradi

Od ukupne površine vinograda treba izdvojiti i posebno upisati plantažne vinograde. Za plantažne vinograde upisuju se sljedeći podaci: ukupna površina, rodna površina, ukupan broj trsova i broj rodnih trsova.

Plantažni vinogradi uređeni su s određenim razmakom između trsova, u njima se može vršiti mehanizirana obrada, i u pravilu se provode sve mjere agrotehnike.

14.25. Članovi kuĆanstva i radna snaga
(1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

U ovoj tabeli daju se podaci o članovima kućanstva i radnoj snazi u promatranom kućanstvu (pogledati definiciju kućanstva s poljoprivrednom proizvodnjom) i to posebno za članove kućanstva, a posebno za sezonsku (unajmljenu) radnu snagu.



Odgovor na pitanja o radnoj snazi u promatranom kućanstvu daje se za razdoblje od 1. 6. 2002. do 31. 5. 2003. i to za svakog člana kućanstva pojedinačno.

Podaci se prikupljaju redoslijedom po kategorijama, i to najprije za osobu na koju se vodi kućanstvo s poljoprivrednom proizvodnjom (vlasnika/vlasnicu, odnosno korisnika/korisnicu), a zatim redoslijedom za ostale članove kućanstva, dok se na kraju bilježe podaci za sezonsku radnu snagu.

Za osobu na koju se vodi poljoprivredno kućanstvo (vlasnika/korisnika), njegovog supružnika i ostale članove kućanstva, zaključno s rednim brojem 8. upisuju se sljedeći podaci: spol, odnos prema vlasniku/korisniku, oznaka za upravitelja, navršene godine starosti na dan 1. 6. 2003., prosječan broj odrađenih sati dnevno na posjedu utrošen za poljoprivredne aktivnosti, bavi li se nekim drugim unosnim djelatnostima (nepoljoprivrednim) i poljoprivredno obrazovanje. Ukoliko kućanstvo ima više od 8 članova, tada se u red 9. upisuje samo broj preostalih članova kućanstva.

Pod obilježjem vlasnik/ca tj. korisnik/ca, odnosno osoba na koju se vodi kućanstvo s poljoprivrednom proizvodnjom, smatra se onaj član kućanstva koji je pravno i ekonomski odgovoran za rad posjeda; na čije ime posjed funkcionira tj. onaj tko preuzima ekonomske rizike poslovanja. Vlasnik/korisnik može imanje posjedovati izravno, unajmiti ga, zakupiti na duže vrijeme ili ga dobiti na uživanje ili povjerenje.

Ukoliko se više članova kućanstva smatra vlasnikom/korisnikom, potrebno je odrediti samo jednog i podaci o njemu se upisuju u red 1.

U stupac 1. »Spol« upišite spol za vlasnika/korisnika i ostale članove kućanstva. Upišite modalitet 1 za muški spol, a 2 za ženski spol.

U stupac 2. »Odnos prema vlasniku/korisniku« upišite jedan od ponuđenih modaliteta, i to 2 za suprug/a, 3 za sin/kći, 4 za ostale srodnike i 5 za nesrodnike.

U stupac 3. upišite kraj osobe koja je upravitelj oznaku »x«.

Upravitelj je osoba odgovorna za uobičajene dnevne financijske i proizvodne poslove vođenja posjeda. Na imanju može postojati samo jedan upravitelj. U pravilu je to osoba koja je vlasnik/korisnik, odnosno osoba na koju se vodi kućanstvo s poljoprivrednom proizvodnjom.

U stupac 4 »Navršene godine starosti« upišite podatak za svakog člana kućanstva. Ukoliko se radi o djetetu koje je na dan 1. 6. 2003. mlađe od 6 mjeseci upišite 0 godina, a ako je staro između 6 i 12 mjeseci, upišite 1 godinu.

U stupac 5 »Radno vrijeme na posjedu« potrebno je upisati prosječan broj odrađenih sati dnevno za promatrano razdoblje (1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.).

Potrebno je upisati vrijeme utrošeno na poljoprivredne aktivnosti.

Upišite jedan od ponuđenih modaliteta i to:

1 ukoliko radi prosječno do 2 sata dnevno,

2 za prosječno 2 – 4 sati rada dnevno,

3 za prosječno 4 – 6 sati rada dnevno,

4 za više od 6 sati rada dnevno, te modalitet

5 ukoliko osoba ne radi poljoprivredne poslove na posjedu.

Za djecu mlađu od 15 godina ovaj stupac ostaje prazan.

Sve osobe koje su u mirovini, ali i dalje rade na posjedu uključene su u poljoprivrednu radnu snagu.

Poljoprivredne aktivnosti na posjedu su:

• organizacija proizvodnje i prodaje poljoprivrednih proizvoda

• uzgoj svih vrsta usjeva (oranje, spremanje sijena, žetva itd.) uključujući voćarstvo i vinogradarstvo

• uzgoj životinja (priprema i distribucija hrane, proizvodnja mlijeka, briga o životinjama itd.)

• sav posao koji se obavlja na posjedu a tiče se skladištenja i pripreme za tržište primarnih poljoprivrednih proizvoda (silaža, pakiranje itd.)

• radovi na održavanju (na gospodarskim zgradama, mehanizaciji, instalacijama itd.)

• prijevoz za potrebe poljoprivrednog posjeda, sve dok to vrši radna snaga s posjeda

• sve nedjeljive nepoljoprivredne sekundarne djelatnosti. Te su djelatnosti usko povezane s poljoprivrednom proizvodnjom i ne mogu se odvajati od glavnih poljoprivrednih djelatnosti (npr. proizvodnja maslaca i drugih mliječnih proizvoda, prerada voća, grožđa i povrća i dr. – pretežno za vlastite potrebe).

Nepoljoprivredne aktivnosti su:

• kućanski poslovi (čišćenje stana, spremanje obroka, odgoj djece i sl.)

• rad osoba koje su unajmljene preko posrednika ili putem agencija

• prerada poljoprivrednih proizvoda npr. prerada mlijeka u sir, prerada mesa, prerada voća i povrća i dr. pretežno za prodaju

• uzgoj i iskorištavanje šuma, npr. sječa za ogrjev, pružanje šumarskih usluga s mehanizacijom

• pružanje usluga s poljoprivrednom mehanizacijom

• turizam i smještaj i druge aktivnosti vezane uz slobodno vrijeme

• ručni rad (obrt)

• uzgoj i ulov riba i ostalih slatkovodnih i morskih organizama

• uzgoj divljači (za sportske namjene)

• sve druge profitabilne djelatnosti koje vrše vlasnik/korisnik ili ostali članovi kućanstva.

Kod određivanja radnih sati, dnevno utrošenih na poljoprivredne aktivnosti, treba imati u vidu da se tu radi o prosječnom broju radnih sati, i da treba promatrati cjelokupno razdoblje u trajanju od godine dana. Ako je, npr., osoba dala izjavu da je radila 8 sati dnevno, to iznosi za cijelu godinu (8 x 365) 2920 radnih sati. Pri tome treba voditi računa da je kod poljoprivrednih aktivnosti izražen sezonski karakter poslova, pa da će stoga izračun broja radnih sati dnevno trebati tome prilagoditi.

U stupac 6., ako se član kućanstva bavi nekim drugim profitabilnim (korisnim) djelatnostima, treba upisati modalitet 1 ili 2.

To je svaka djelatnost osim poljoprivredne koja se obavlja radi stjecanja zarade bilo u novcu, poljoprivrednim proizvodima ili uslugama. To su dopunske djelatnosti koje se obavljaju na samom posjedu, npr. usluge smještaja i prehrane turista, izrada suvenira, igrački, pletenje košara i obrada drva i dr. Uključen je i poljoprivredni rad na drugom posjedu kao i rad u nepoljoprivrednim poduzećima ili drugim ustanovama.

Modalitet 1 »kao glavnom djelatnosti« – znači da se član kućanstva bavi nekom gore navedenom djelatnosti kao glavnom i ona mu oduzima više vremena u odnosu na poljoprivredne poslove, ili se uopće ne bavi poljoprivrednom djelatnosti.

Modalitet 2 »kao dopunskom djelatnosti« – znači da se član kućanstva bavi nekom gore navedenom djelatnosti kao dopunskom i ona mu oduzima manje vremena u odnosu na poljoprivredne poslove.

Modaliteti se ne upisuju za djecu mlađu od 15 godina, kao i za one članove kućanstva koji izjave da obavljaju samo poljoprivredne poslove ili kućanske poslove i polje ostaje prazno.

U stupac 7. »Poljoprivredno obrazovanje« obuhvaća sljedeća područja: ratarstvo, hortikulturu, vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo, šumarstvo, ribogojstvo, veterinu, poljoprivrednu tehnologiju i srodna područja. Upisuje se najviša završena škola ili fakultet.

Upišite jedan od ponuđenih modaliteta i to:

Modalitet 1 ukoliko član kućanstva nema nikakvu gore navedenu školu ili tečaj i ima samo iskustvo stečeno kroz praktični rad na posjedu.

Modalitet 2 ukoliko član kućanstva ima završen bilo koji tečaj iz gore navedenih područja.

Modalitet 3 označava završenu trogodišnju školu iz navedenih područja (školu u trajanju do 3 godine).

Modalitet 4 označava završenu četverogodišnju školu iz navedenih područja (škola u trajanju 4 godine i više).

Modalitet 5 viša škola ili fakultet upisuje se za završenu višu školu ili fakultet iz poljoprivrednih i srodnih područja.

Pod pojmom »Sezonska radna snaga« smatraju se osobe koje su povremeno radile na poljoprivrednom posjedu u promatranom razdoblju od godinu dana (1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.). Upisuje se broj osoba (odvojeno broj muških i ženskih osoba) i ukupan broj radnih sati, posebno za žensku radnu snagu, a posebno za mušku.



Unajmljivanje radnika sa strojevima

Za ovo obilježje bilježi se broj osoba oba spola te broj radnih sati odrađenih na posjedu zajedno s mehanizacijom. Uključene su sve vrste poljoprivrednih poslova na posjedu koje su zajedno s poljoprivrednim strojevima obavile osobe koje rade samostalno ili su angažirane preko posrednika, poljoprivredne zadruge i sl.

Međusobna neplaćena susjedska ispomoć ovdje nije uključena.

14.26. Ostale dopunske djelatnosti na posjedu (1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Ovdje se prikupljaju informacije o tome obavlja li kućanstvo na svom posjedu neke druge profitabilne (korisne) djelatnosti, koje ne potpadaju pod poljoprivredne djelatnosti, ali su izravno vezane za posjed i pomoću njih kućanstvo ostvaruje dohodak.

To su djelatnosti kod kojih se koriste ili resursi posjeda (površina zemljišta, zgrade, strojevi, radna snaga) ili proizvodi s posjeda. Isti posjed može obavljati nekoliko takvih djelatnosti, pri čemu bi trebalo zabilježiti svaku djelatnost.

Za svaki potvrdan odgovor upisuje se znak »X« u predviđeni kvadratić.

Ukoliko se na posjedu koristi samo neobiteljska radna snaga, a ne koristi se niti jedan od gore navedenih resursa, takve dopunske djelatnosti ovdje se ne bilježe.

Isključene su i djelatnosti kod kojih ne postoji izravna povezanost, npr. ako na posjedu postoji dućan u kojemu se ne prodaju vlastiti proizvodi, takva djelatnost ovdje se ne bilježi.



Turizam, smještaj i druge aktivnosti vezane za slobodno vrijeme (sve djelatnosti u turizmu, usluge smještaja i prehrane, obilazak posjeda za turiste i druge skupine, sport i rekreacija, pri čemu se koriste bilo površina zemljišta, zgrade, radna snaga i drugi resursi s imanja).

Ručni rad (obrt) – bilježi se ukoliko se kućanstvo bavi ručnim radom, npr. pletenjem košara, vezenjem, izradom suvenira, igrački i dr., i pri tome koristi resurse s posjeda, neovisno o načinu prodaje tih proizvoda.

Prerada poljoprivrednih proizvoda (svi procesi prerade koji primarne poljoprivredne proizvode prerađuju u sekundarne odnosno gotove, neovisno o tome je li sirovina proizvedena na posjedu ili je kupljena izvana. Pod preradom poljoprivrednih proizvoda smatra se:

proizvodnja vina, proizvodnja maslinovog ulja, prerada mesa (izrada svježih i trajnih mesnih proizvoda, sušenje mesa itd.), prerada mlijeka (izrada sira i raznih mliječnih proizvoda), prerada voća i povrća (kiseljenje repe i kupusa, pasteriziranje i sušenje povrća, pečenje kruha i peciva u krušnim pećima itd.).

Ako se prerada poljoprivrednih proizvoda vrši isključivo za vlastitu potrošnju ovdje se ne upisuje.

Obrada drva za tržište (npr. piljenje drva, proizvodnja ogrjevnog drva za prodaju i slično; pri čemu se daljnja obrada kao što je proizvodnja namještaja od drva bilježi pod obilježje »Ručni rad«).

Uzgoj riba i ostalih slatkovodnih i morskih organizama. Ukoliko se kućanstvo bavi samo ribolovom (slatkovodnim ili morskim), ovdje se ta djelatnost ne bilježi.

Proizvodnja obnovljive energije – upisuje se ako se kućanstvo bavi proizvodnjom i prodajom viška električne energije dobivene upotrebom energije vjetra, paljenjem slame, proizvodnjom bioplina i dr.; ili ako kućanstvo prodaje poljoprivredne proizvode (drvo ili slamu) za proizvodnju energije. Ako kućanstvo tako proizvedenu energiju koristi isključivo za vlastite potrebe ovdje se ne upisuje.

Ugovoreni rad s korištenjem opreme s posjeda – upisuje se kućanstvo koje koristi opremu s posjeda i obavlja poljoprivredne ili nepoljoprivredne usluge (npr. usluge čišćenja snijega, usluge prjevoza, usluge oranja, sjetve, žetve itd.)Ostalo (sve druge nenabrojene djelatnosti kojima kućanstvo ostaruje dohodak, npr. kooperacija i sl.).

14.27. Vrijednost prodaje u 2002. godini



Upisuje se vrijednost prodaje svih poljoprivrednih proizvoda i prerađevina u 2002. godini, bez obzira na to obavlja li se prodaja u kućanstvu ili na tržnici. Vrijednost se upisuje ukupno, po glavnim grupama biljnih proizvoda, glavnim vrstama stoke, najvažnijim stočnim proizvodima, te najčešćim prerađevinama u kućanstvu. Također se upisuje vrijednost ostvarenog prihoda od dopunskih djelatnosti i ostalog (vidi tabelu 26.).

Vrijednost se upisuje u tisućama kuna (000 kn).

14.28. Aspekti oČuvanja okoliŠa
(1. 6. 2002. – 31. 5. 2003)

Ako kućanstvo navodnjava površine ovdje će upisati podatke o izvoru vode za navodnjavanje i metodama navodnjavanja.

Podatak se upisuje za onaj izvor s kojega dolazi najveća količina vode za navodnjavanje i koji se koristi tijekom klimatski uobičajene ili suhe godine. Ukoliko je godina koja prethodi istraživanju bila obilježena ekstremno kišnim uvjetima, podaci se odnose na neku drugu prijašnju godinu (klimatski uobičajenu).

Za potvrdan odgovor upisuje se znak »X« u predviđeni kvadratić.

Aspekti očuvanja okoliša



Podzemne vode

Izvori vode, locirani na posjedu ili blizu posjeda; korištena voda za navodnjavanje dolazi iz izbušenih ili iskopanih bunara ili iz izvora slobodnog toka podzemne vode ili slično.

Ovi se izvori, osim za potrebe navodnjavanja, mogu koristiti i za ostale namjene u kućanstvu.

Površinska voda na posjedu (jezerca ili brane)

Upisuje se ako kućanstvo za navodnjavanje koristi vodu iz malih prirodnih jezerca ili umjetnih brana koje su u cijelosti smještene na posjedu.

To mogu biti i spremnici u kojima se prikuplja kišnica ili podzemna voda. Ako se podzemna voda skuplja na brani samo tijekom razdoblja navodnjavanja, onda se bilježi kao podzemna voda.

Površinska voda izvan posjeda iz jezera, rijeka ili vodenih tokova

Ovdje su obuhvaćene površinske tekuće vode (jezera, rijeke, ostali vodeni tokovi), koje nisu umjetno stvorene za svrhu navodnjavanja.

Umjetne brane, kanali ili rijeke ovdje se ne upisuju nego se svrstavaju u »mreže zajedničke opskrbe«.

Male brane (manje od 1000 m3) koje su napravljene samo za ispravno funkcioniranje pumpi u malim tokovima, ovdje su također uključene.

Voda iz vodovoda (iz mreže zajedničke opskrbe)

Voda za navodnjavanje dolazi iz zajedničke opskrbne mreže (vodovoda) i obično se naplaćuje.

Opskrba vodom može biti javna ili privatna. Ukoliko se vodom iz vodovoda pune spremnici i prevoze na polje za navodnjavanje, to se također uključuje pod ovo obilježje.

Metode navodnjavanja koje se koriste

Metode navodnjavanja koje se koriste za usjeve pod staklenicima ili visokim zaštićenim pokrovom ili povrtnjacima, ovdje nisu uključene.



Navodnjavanje površina (plavljenje, brazdanje)

To je metoda provođenja vode po tlu, bilo plavljenjem cijele površine ili navođenjem vode kroz male brazde (kanaliće) između redova usjeva, korištenjem gravitacije.

Orošavanje

Metoda navodnjavanja usjeva tjeranjem vode prskalicom pod visokim pritiskom poput kiše preko polja.

Navodnjavanje kap po kap

Metoda navodnjavanja spuštanjem vode nisko do biljaka kap po kap ili putem mikroprskalica ili stvaranjem uvjeta sličnih magli.

14.29. Vlasnik/korisnik

Upisuju se podaci o osobi koja izjavi da je vlasnik/korisnik poljoprivrednog posjeda i to:

Prezime i ime, ulica, kućni broj i dodatak kućnom broju. Slova se upisuju prema danom predlošku na kraju stranice, pri čemu treba slovo upisati unutar kvadratića, pazeći da ne prelazi granice kvadratića. Slova treba početi upisivati od lijeve strane. Kućni broj se upisuje pozicioniranjem na desnu stranu, bez vodećih nula, a dodatak kućnom broju, pozicioniranjem na lijevu stranu. Ako je adresa bez broja, upisujemo BB u »e) dodatak kućnom broju« i to pozicioniranjem na lijevu stranu.

15. UPUTE ZA ISPUNJAVANJE POPISNICE ZA POSLOVNE SUBJEKTE, obrazac PP-2

U zaglavlju Popisnice za poslovne subjekte (obrazac PP-2) daju se podaci o jedinici za koju se podnosi izvještaj.

a) IME (tvrtka/obrt). Poslovni subjekti razvrstani u djelatnosti područja A – Poljoprivreda, lov i šumarstvo upisuju tvrtku u punom obliku, onako kako je navedena u sudskom registru. Za dio poslovnog subjekta upisuje se skraćeno ime poslovnog subjekta u čijem je sastavu, te ime dijela poslovnog subjekta prema Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata i dijelova poslovnih subjekata, koju izdaje Državni zavod za statisiku.

b) MATIČNI BROJ IZ REGISTRA POSLOVNIH SUBJEKATA. Upisuje se matični broj (MB) pravne osobe, a za dijelove pravne osobe i redni broj dijela pravne osobe (DPS) iz Obavijesti o razvrstavanju poslovnih subjekata i dijelova poslovnih subjekata, koju izdaje Državni zavod za statisiku.

c) PREZIME I IME vlasnika obrta.

d) ŽUPANIJA, GRAD/OPĆINA, NASELJE, ULICA I BROJ, TELEFON. Upisuju se adresni podaci poslovnog subjekta.

e) DJELATNOST (podrazred). Upisuje se brojčana oznaka djelatnosti poslovnih subjekata, odnosno dijela poslovnog subjekta prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD-u (NN, br. 3/97), a iz Obavijesti o razvrstavanju Državnog zavoda za statistiku.

SADRŽAJ POPISNICE ZA POSLOVNE SUBJEKTE
(obrazac PP-2)

Popis poljoprivrede provodit će se od 1. do 15. lipnja 2003.

Svi podaci iz ovog obrasca su službena tajna i služe isključivo u statističke svrhe.

Kritično razdoblje za navedene tabele je 1. 6. 2002. do 31. 5. 2003., tj razdoblje od 12 mjeseci.

• tabela 16. međuusjevi, podusjevi i naknadni
usjevi – na oranicama

• tabela 17. navodnjavane površine

• tabela 18. sredstva za zaštitu bilja

• tabela 19. gnojiva

• tabela 20. objekti za organska gnojiva

• tabela 23. aspekti očuvanja okoliša

• tabela 25., 26., 27., 29. i 30. radna snaga

• tabela 31. ostale dopunske djelatnosti

Za tabelu 21. poljoprivredni objekti i tabelu 22. poljoprivredni strojevi i oprema, primjenjuju se oba kritična trenutka, tj. kritično razdoblje od 1. 6. 2002. do 31 .5. 2003. i kritični trenutak 1. 6. 2003.

Tabela 1. UKUPNO RASPOLOŽIVO ZEMLJIŠTE
(1. 6. 2003.) (tabela 2, red 4d + tabela 12, red 1)

Ukupno raspoloživo zemljište sastoji se od poljoprivrednog zemljišta i nepoljoprivrednog (ostalog) zemljišta.

Ukupno raspoloživo zemljište = ukupno korišteno poljoprivredno zemljište (tabela 2, red 4d) + ukupno ostalo zemljište (tabela 12, red 1).

Upisuje se ukupna površina zemljišta (poljoprivredno i nepoljoprivredno) kojim poslovni subjekt raspolaže u kritičnom trenutku (1. 6. 2003.) bez obzira na to je li u to vrijeme obrađeno ili ne. Upisuje se ono zemljište za koje u trenutku popisivanja postoji pravo na raspolaganje, odnosno korištenje, bez obzira na to proizlaze li ta prava iz prava vlasništva (posjednici), ili ugovornih odnosa (npr. koncesija, zakup). Podaci o površinama upisuju se u cijelim brojevima bez decimala.

Tabela 2. KORIŠTENO POLJOPRIVREDNO ZEMLJIŠTE
(1. 6. 2003.) (tab. 5 – 11) (vlastito + uzeto – dano u zakup)

Poljoprivredno zemljište obuhvaća: oranice i vrtove, livade, pašnjake, rasadnike, voćnjake, vinograde te površine pod košaračkom vrbom.

Upisuje se korištena poljoprivredna površina prema istim kriterijima i prema istoj formuli koji su objašnjeni za Ukupno raspoloživo zemljište.

Tabela 3. BROJ PARCELA KORIŠTENOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA (1. 6. 2003.)

Upisuje se ukupan broj parcela poljoprivrednog zemljišta koje poslovni subjekti koriste. Parcela je svaki komad zemljišta koji poslovni subjekti koriste, a okružen je tuđim zemljištem. Odvojeni se dio može sastojati iz jedne ili više katastarskih čestica i na njemu se mogu nalaziti razne kategorije zemljišta, kao npr. oranice i voćnjak, voćnjak i livada, itd. Tuđe zemljište uzeto na korištenje po bilo kojoj osnovi, ako ne graniči sa zemljištem poslovnog subjekta, smatra se posebnom parcelom.

Tabela 4. PRILAGODBA EKOLOŠKOJ POLJOPRIVREDI
(1. 6. 2003.)

Ekološka poljoprivredna proizvodnja se mora obavljati prema posebnim zakonskim propisima (NN br. 12/01), tako da su parcele poljoprivrednog zemljišta, lokacije proizvodnje i skladištenja jasno odvojeni od jedinice koja ne proizvodi prema pravilima ekološke poljoprivredne proizvodnje.

Podatak se upisuje za one poslovne subjekte koji se nalaze u procesu prilagodbe za ekološku poljoprivrednu proizvodnju u biljnoj ili stočarskoj proizvodnji, i koji još ne posjeduju certifikat (potvrdnicu) za obavljanje navedene proizvodnje.

4a) Površina u pripremi za ekološku poljoprivredu

Ovdje se upisuju površine koje nisu u potpunosti usklađene s metodama ekološke poljoprivredne proizvodnje i nalaze se u pripremnoj fazi.

Površina zemljišta se iskazuje u hektarima (ha) i upisuje u za to predviđenu kućicu.

4b) Ekološka poljoprivreda u stočarstvu

Podatak se evidentira za one poslovne subjekte koji pripremaju dio stočarske proizvodnje ili cjelokupnu stočarsku proizvodnju u potpunosti uskladiti s zakonskim propisima o ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Odgovor »da« ima šifru 1, a odgovor »ne« šifru 2. Treba zaokružiti i prenijeti u kućicu odgovarajuću šifru.

Tabela 5. KORIŠTENE ORANICE I VRTOVI (1. 6. 2003.)

U ovoj tabeli prikupljamo podatke o zasijanim usjevima na oranicama i vrtovima sa stanjem 1. 6. 2003.

Površina zemljišta se iskazuje u hektarima (ha) i upisuje se u za to predviđene kolone. Podaci se iskazuju u cijelim brojevima bez decimala.

Oranica je zemljište koje se redovito obrađuje i kultivira i nalazi se pod sistemom plodoreda. Usjevi na oranicama se izmjenjuju u pravilu svake godine, ali to mogu biti i višegodišnji usjevi.

Oranice koje nisu obrađivane duži period radi socijalnih, gospodarskih i drugih razloga upišite u tabelu 12. pod ostalo zemljište (red 2a) neobrađeno poljoprivredno zemljište. U površine oranica uračunavaju se i ugari, tj. neobrađene oranice tijekom jedne vegetacijske godine. U ovu tabelu upisuju se samo površine glavnih usjeva, i kod raščlambe zasijanih površina svaka se površina upisuje samo jednom.

Pojašnjenja za neke skupine usjeva

• Žitarice

Ovdje su uključene površine zasijane žitaricama za proizvodnju zrna, bez obzira na to da li je prirod prodan, upotrebljen za ishranu stoke ili za sjeme. Ne upisuju se površine pod žitaricama u zelenom stanju koje su namijenjene za ishranu stoke (upisuju se u red – ostalo krmno bilje).

• Pšenica

Uključene su površine pšenice za proizvodnju zrna (meke, tvrde i sjemenske) s 13 % vlage.

• Kukuruz (uključujući sjemenski)

Uključene su i površine namijenjene za silažu zrna s ili bez dijelova klipa, s vlagom višom od 20%. Kukuruz šećerac i kokičar se upisuju pod »Ostalo (nespomenuto) povrće«, tabela 13.

• Ječam

Obuhvaća površine pod ozimim, jarim i sjemenskim ječmom.

• Ostale žitarice

U ostale žitarice spadaju: raž, zob, heljda, tritikale i dr.

• Krumpir (uključujući rani, kasni, te sjemenski krumpir)

Obuhvaća rani i kasni krumpir na oranicama i vrtovima, bez obzira da li je namijenjen za prodaju, preradu ili za ishranu stoke.

• Mahunarke za proizvodnju suhog zrna

Ovdje su uključeni usjevi koji su zasijani prvenstveno radi proizvodnje suhog zrna, bez obzira da li su konzumni ili stočni. Ovdje su također uključeni usjevi za proizvodnju sjemenja.

Mahunarke koje su predviđene za upotrebu u zelenom stanju uključuju se zavisno od namjene: u krmno bilje – pod mješavine mahunarki s travama i žitaricama ili u ostalo povrće (tabela 13. Ostalo povrće, jagode i cvijeće).

• Uljano sjemenje i plodovi

Ovdje su obuhvaćeni usjevi koji se uzgajaju prvenstveno radi svog sadržaja ulja i koji se žanju kao suho zrno (soja, suncokret, uljana repica i ostalo uljano sjemenje i plodovi).

• Krmno bilje

Upisuju se površine zasijane krmnim biljem koje se uzgaja u plodoredu i koje zauzima isto tlo manje od 5 godina (godišnje ili višegodišnje krmno bilje); bez obzira da li se koristi kao sijeno, silaža ili u svježem stanju.

• Ostalo povrće – ukupno vidite tabelu 13 red 12 (a+b+c)

Prenesite zbroj (a+b+c) reda 12 iz tabele 13. Detaljnija objašnjenja po pojedinim stavkama vidite kod navedene tabele.

Ne zaboravite provjeriti da li ste dobro izvršili pretvorbu m2 u hektare!

• Cvijeće i ukrasno bilje (isključujući rasadnike) ukupno vidite tabelu 13. red 13 (a+b+c)

Prenesite zbroj (a+b+c) reda 13 iz tabele 13. Detaljnija objašnjenja po pojedinim stavkama vidite kod navedene tabele. Ne zaboravite provjeriti da li ste dobro izvršili pretvorbu m2 u hektare!

• Uzgoj sjemena i sadnog materijala na oranicama

Upisuju se površine na kojima se proizvodi sjemenje za prodaju isključujući žitarice, mahunarke, krumpir i uljano sjemenje. Ovdje je uključeno sjemenje krmnog bilja, povrća, aromatskog i ljekovitog bilja, te ostalog bilja.

Tabela 6. LIVADE – korištene (1. 6. 2003.)

To je zemljište koje se koristi trajno (pet godina ili više) za uzgoj krme i nije uključeno u plodored.

Upisuju se livade koje se redovito kose (koriste) barem jedan put tijekom promatrane vegetacijske godine.

Tabela 7. PAŠNJACI – korišteni (1. 6. 2003.)

Upisuje se zemljište koje se koristi za ispašu stoke. Uključeni su svi pašnjaci: intenzivni (nizinski) i brdsko-planinski.

Upisuju se pašnjaci koji su se koristili ili će se koristiti makar jednim dijelom tijekom promatrane vegetacije.

Tabela 8. RASADNICI – ukupno (od 1. 6. 2003.)

Rasadnici su površine zemljišta gdje se uzgajaju mlade drvenaste biljke namijenjene za kasnije presađivanje, a obuhvaćaju: sadnice vinove loze, voćne sadnice, sadnice ukrasnog bilja i grmlja te sadnice šumskog drveća.

Ukoliko se rasadnik nalazi unutar šumskog zemljišta, a proizvodnja sadnica šumskog drveća je namijenjena prodaji, također se uključuje pod rasadnike. Ovdje su isključeni rasadnici šumskog drveća unutar šuma koje poslovni subjekti koriste za svoje potrebe (uključuju se u šumsko zemljište – tabela 12).

Tabela 9. VOĆNJACI, PLANTAŽNI (1. 6. 2003.)

Prenesite red 17c – »ukupna površina« ha, iz tabele 14. Detaljnija objašnjenja po pojedinim stavkama vidite kod navedene tabele.

Tabela 10. VINOGRADI, PLANTAŽNI (1. 6. 2003.)

Prenesite red 3a – »ukupna površina« ha, iz tabele 15. Detaljnija objašnjenja po pojedinim stavkama vidite kod navedene tabele.

Tabela 11. KOŠARAČKA VRBA I DRUGO (1. 6. 2003.)

Upisuje se površina pod košaračkom vrbom kao i pod drugim višegodišnjim usjevima koji su namijenjeni prvenstveno za pletenje.

Tabela 12. OSTALO ZEMLJIŠTE – UKUPNO (a+b+c)
(1. 6. 2003.)

Ostalo zemljište obuhvaća sljedeće:

a) neobrađeno poljoprivredno zemljište – tj. poljoprivredno zemljište koje se više ne obrađuje zbog ekonomskih, socijalnih i drugih razloga, te se više ne koristi u plodoredu. Takvo zemljište se ponovo može kultivirati uz korištenje poljoprivredne mehanizacije koja je dostupna na posjedu.

b) šumsko zemljište – to su površine obrasle drvećem i grmljem uključujući plantaže topole unutar i izvan šume, te rasadnici šumskog drveća koji rastu unutar šume za vlastite potrebe. Površine pod vjetrozaštitnim pojasevima također se smatraju šumskim zemljištem. Ovdje su također uključene površine namijenjene za uzgoj božićnih drvca.

c) ostalo neplodno zemljište – pod neplodnim zemljištem podrazumijevaju se površine na kojima se ne obavlja nikakva poljoprivredna proizvodnja, kao što su: površine pod zgradama (kuće, staje i drugi gospodarski objekti), gospodarskim dvorištima, putevima, kamenolomima, pješčarama, neobraslim golim zemljištem; krš, ribnjaci, močvare, te površine pod kanalima i drugim vodenim površinama.

U pravilu, površine pod ostalim neplodnim zemljištem ima svaki poslovni subjekt, jer je tu uključena površina pod dvorištem na kome su smještene poslovne i gospodarske zgrade.

Tabela 13. OSTALO POVRĆE, JAGODE I CVIJEĆE
(1. 6. 2003.)

Upisuje se površina na kojoj se uzgaja povrće i cvijeće i ukrasno bilje i to: na oranicama i u vrtovima (na otvorenom ili pod niskom zaštitom); i pod visokom zaštitom (staklenici, plastenici).

Upisuje se površina prema vrstama povrća navedenih u obrascu i to posebno za svaku od navedenih površina. Površina na kojoj se uzgaja povrće iskazuje se u metrima kvadratnim (m2).

– na oranicama (stupac a)

Upisuje se površina pod vrstama povrća navedenih u obrascu koje se uzgajaju na oranicama, u plodoredu s ostalim usjevima (žitarice, krmno bilje i dr.).

– vrtovi ( stupac b)

Upisuje se površina pod vrstama povrća navedenih u obrascu koje se uzgajaju na vrtovima u plodoredu isključivo s povrćem, cvijećem i ukrasnim biljem.

Vrtovi su posebno uređene površine koje imaju proveden uređaj za navodnjavanje i na kojima se primjenjuju intenzivne mjere agrotehnike (gnojidba i zaštita bilja). pod zaštitom (stupac c) Ovdje su obuhvaćene površine pod povrćem i ukrasnim biljem, koje se cijeli period rasta ili njegov najveći dio nalaze pokriveni pod staklenicima ili drugim visokim pokrovom (razne vrste pokrova, npr. plastenici) i imaju ugrađene uobičajene instalacije (npr. uređaji za navodnjavanje, grijanje, provjetravanje). Ovdje su isključene površine pod povrćem, koje se pokriva staklenim ili plastičnim pločama, ili razne vrste plastičnih folija koje leže vodoravno na zemlji ili su malo podignute iznad zemlje.

Nakon upisivanja površine pojedinih vrsta povrća (na oranicama – stupac a, vrtovi – stupac b, pod zaštitom – stupac c), iste je potrebno zbrojiti i upisati u red 12 – Povrće – ukupno.

Ukupna površina pod povrćem = red 12 (a+b+c).

Tako dobivenu površinu izraženu u m2 treba pretvoriti u hektare (1 ha = 10 000 m2).

Tako dobiveni podatak prenjeti u tabelu 5
»KORIŠTENE ORANICE I VRTOVI «‚ red 23.

Površine pod cvijećem i ukrasnim biljem (red 13), upisuju se posebno za oranice – stupac a, vrtove

– stupac b, i površine u zaštićenom prostoru – stupac c.

Ukupna površina pod cvijećem i ukrasnim biljem = red 13 (a+b+c).

Tako dobivenu površinu izraženu u m2 treba pretvoriti u hektare (1 ha = 10 000 m2).

Tako dobiveni podatak prenjeti u tabelu 5. »KORIŠTENE ORANICE I VRTOVI«‚ red 24.

Tabela 14. VOĆNJACI, PLANTAŽNI (1. 6. 2003.)

Voćnjaci su poljoprivredna zemljišta na kojima su zasađena voćna stabla.

Plantažni voćnjaci uređeni su sa određenim razmakom redova stabala, u njima se u pravilu može vršiti mehanizirana obrada, a namijenjeni su uzgoju voća pretežno za prodaju. Za bobičasto voće se iskazuje samo ukupna i rodna površina. Upisuje se broj ukupnih i rodnih stabala prema vrstama voća navedenih u obrascu; te ukupna i rodna površina prema voćnim vrstama navedenim u obrascu.

Zbroj površina pojedinih voćnih vrsta mora dati površinu plantažnih voćnjaka, i to ukupnu površinu plantažnih voćnjaka i površinu rodnih plantažnih voćnjaka.

Ukupan broj stabala predstavlja ukupan broj svih stabala, bez obzira na starost stabala. Uključena su rodna stabla kao i mlada stabla koja još ne mogu dati rod. Rodna stabla su stabla koja su sposobna dati rod, bez obzira da li su u promatranom periodu rodila ili ne.

Ukupna površina plantažnih voćnjaka izračunava se zbrajanjem ukupne površine pojedinih voćnih vrsta (u zbroj ne ulazi red 14. – masline za ulje).

Ovako dobiveni podatak »ukupna površina
plantažnih voćnjaka« se prenosi u tabelu
9. VOĆNJACI, PLANTAŽNI.

15. VINOGRADI, PLANTAŽNI (1. 6. 2003.)

Vinogradi su zemljišta na kojima je zasađena vinova loza. Upisuju se ukupne površine plantažnih vinograda, kao i površine sposobne za rod bez obzira na starost.

Plantažni vinogradi su uređeni sa određenim razmakom između trsova, i u njima se u pravilu može vršiti mehanizirana obrada, i u pravilu se provode sve mjere agrotehnike.

Stari i zapušteni vinogradi se upisuju u tabelu br. 12. »Ostalo zemljište« (red 2a ) u neobrađeno poljoprivredno zemljište.

Ukupan broj trsova predstavlja ukupan broj svih trsova, bez obzira na starost. Uključeni su rodni trsovi i mladi koji još ne mogu dati rod.

Rodni trsovi su trsovi koji su sposobni dati rod, bez obzira da li su u promatranom periodu rodili ili ne. Upisuju se odvojeno vinske sorte (koje se prvenstveno uzgajaju za proizvodnju vina) i stolne sorte (koje se prvenstveno uzgajaju za proizvodnju stolnog grožđa).

Zbroj površina vinskih i stolnih sorti mora dati ukupnu površinu plantažnih vinograda i površinu vinograda sposobnih za rod.

»Ukupna površina plantažnih vinograda« se prenosi u tabelu 10. VINOGRADI, PLANTAŽNI.

Zbroj trsova vinskih i stolnih sorti mora dati ukupan broj trsova, kao i ukupan broj rodnih trsova.

Tabela 16. MEĐUUSJEVI, PODUSJEVI I NAKNADNI USJEVI (1. 6. 2002.- 31. 5. 2003.)

Ovdje se iskazuju površine međuusjeva, podusjeva i naknadnih usjeva u promatranom razdoblju.

Međuusjevi i podusjevi se nalaze istovremeno na istoj površini zajedno s glavnim usjevom, a naknadni usjev zauzima tlo nakon što se glavni usjev požanje.

Tabela 17. NAVODNJAVANE POVRŠINE
(1. 6. 2002.- 31. 5. 2003.)

Ukupna površina koja se može navodnjavati predstavlja površinu za koju se posjeduje oprema za navodnjavanje i ima dostupnu, dovoljnu, količinu vode.

Navodnjavana površina predstavlja stvarno navodnjavanu površinu barem jednom u promatranom periodu. Ukoliko se površina navodnjava više puta tijekom promatrane godine iskazuje se samo jednom.

Upisuju se površine navodnjavanih usjeva onim redoslijedom kako je to navedeno u tabeli.

Usjevi pod staklenicima i plastenicima ovdje se ne iskazuju, jer se smatra da oni uobičajeno posjeduju opremu za navodnjavanje.

Tabela 18. SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJA
(1. 6. 2002.- 31. 5. 2003.)

Upisuje se ukupna površina koju se u promatranom periodu tretiralo sredstvima za zaštitu bilja. Površina koja je tretirana više puta, upisuje se samo jedan put. Treba naglasiti da ukupno tretirana površina ne predstavlja zbroj površina tretiranih s herbicidima i insekticidima, već ukupnu površinu tretiranu sa bilo kojom vrstom sredstva za zaštitu bilja. Također se upisuju i površine koje su tretirane herbicidima ili insekticidima makar jedan put u promatranom periodu.

Tabela 19. GNOJIVA (tretirana površina,
1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Upisuje se površina koja je u promatranom periodu tretirana mineralnim i/ili organskim gnojivima, odnosno na kojoj je upotrebljeno bilo koje gnojivo makar jedan put. Površina koja je tretirana više puta, upisuje se samo jedan put.

Ovdje se ne uračunavaju površine tretirane vapnom za kalcifikaciju tla.

Tabela 20. OBJEKTI ZA ORGANSKA GNOJIVA
(1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Upisuju se površine svih uređenih objekata s nepropusnom (betonskom) podlogom i uređenim odvodima ili spremnikom, bez obzira da li su natkriveni ili ne. Objekti koji nisu korišteni tijekom promatranog razdoblja se ne upisuju.

Potrebno je upisati površine sljedećih objekata:

• za stajski gnoj (m2) – upisuju se kapaciteti za smještaj stajskog gnoja izraženi u m2. Objekt mora imati nepropusnu podlogu, barem jedan betonski zid i uređen odvod za otjecanje gnojnice

• za gnojnicu (m3) kapacitet se iskazuje u m3, i odnosi se na nepropusni spremnik (tank), u koji se sprema gnojnica.

• za gnojovku (m3) – kapacitet se iskazuje u m3, i skladišni objekt je nepropusni spremnik (tank), u koji se sprema gnojovka.

Mjeseci punjenja objekata, bez pražnjenja

Za sve vrste objekata upisuje se i broj mjeseci tijekom kojih mogu primati gnojivo proizvedeno na posjedu, bez rizika istjecanja i bez povremenog pražnjenja. Maksimalan broj mjeseci koji se upisuje je 12.

Tabela 21. POLJOPRIVREDNI OBJEKTI

Svi poljoprivredni objekti se upisuju sa stanjem na dan 1. 6. 2003., osim objekata za uzgoj gljiva, koji se upisuju, ukoliko su se koristili barem jednom u razdoblju od 1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.

Upisuju se svi kapaciteti, vlastitih i unajmljenih poljoprivrednih objekata koji se koriste za smještaj stoke, poljoprivrednih strojeva i proizvoda. Kapaciteti koji se upisuju nalaze se u objektima koji imaju temelje, tri samostalna zida i poseban ulaz, bez obzira na veličinu i vrstu materijala iz koje su sagrađeni. Kapaciteti nedovršenih zgrada koje se u vrijeme popisa nalaze u izgradnji, upisuju se ukoliko je zgrada stavljena pod krov. Objekte koji postoje, a trenutno nisu u funkciji, potrebno je upisati.

Kapaciteti objekata se iskazuju kao ukupna površina poda u cijelim kvadratnim metrima (m2), osim silosa čiji se kapacitet iskazuje u kubnim metrima (m3).

TABELA 22. POLJOPRIVREDNI STROJEVI I OPREMA

Upisuju se strojevi i oprema koji su korišteni u promatranom razdoblju, i to u vlasništvu poslovnog subjekta sa stanjem 1. 6. 2003.; i strojevi i oprema od drugih koji su korišteni u razdoblju od 1. 6. 2002.- 31. 5. 2003. Upisuju se ispravni poljoprivredni strojevi, kao i oni koji se mogu, uz manje popravke dovesti u ispravno stanje, i oni koji su predani u radionicu za popravak.

– u vlasništvu

upisuje se broj najvažnijih strojeva i opreme i to: jednoosovinskih i dvoosovinskih traktora, kombajna, linija za krumpir i šećernu repu, linija za krmno bilje, ostalih strojeva za berbu i traktorskih prikolica; dok se kod uređaja za mužnju i navodnjavanje upisuje kao odgovor šifra 1 za »da« i šifra »2« za ne u za to predviđenu kućicu. Podatak za bačve i cisterne za vino i ulje (maslinovo) upisuje se u hektolitrima (hl).

– od drugih

ovdje se upisuju strojevi i oprema koji su se koristili, a pripadaju drugom (poslovnim subjektima, agencijama za iznajmljivanje i dr.)

Tabela 23. ASPEKTI OČUVANJA OKOLIŠA
(1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Ukoliko poslovni subjekt navodnjava površine; ovdje će upisati podatke o izvoru vode za navodnjavanje i metodama navodnjavanja. Podatak se upisuje za onaj izvor s kojega dolazi najveća količina vode za navodnjavanje i koji se koristi tijekom klimatski uobičajene ili suhe godine. Ukoliko je godina koja prethodi istraživanju bila obilježena ekstremno kišnim uvjetima, podaci se odnose na drugu godinu (klimatski uobičajenu).

Za potvrdan odgovor upisuje se šifra 1, a za negativan odgovor šifra 2, u odgovarajuću kućicu.

Izvori vode za navodnjavanje

1. Podzemne vode

Izvori vode, locirani na posjedu ili blizu posjeda; korištena voda za navodnjavanje dolazi iz izbušenih ili iskopanih bunara ili iz izvora slobodnog toka podzemne vode ili slično. Ovi se izvori, osim za potrebe navodnjavanja, mogu koristiti i za ostale namjene.

2. Površinska voda na posjedu (jezerca ili brane)

Upisuje se ukoliko se za navodnjavanje koristi voda iz malih prirodnih jezerca ili umjetnih brana koje su u cijelosti smještene na posjedu. To mogu biti i spremnici u kojima se prikuplja kišnica ili podzemna voda. Ukoliko se podzemna voda sakuplja na brani samo tijekom razdoblja navodnjavanja, onda se bilježi pod podzemna voda.

3. Površinska voda izvan posjeda iz jezera, rijeka ili vodenih tokova

Ovdje su obuhvaćene površinske tekuće vode (jezera, rijeke, ostali vodeni tokovi), koje nisu umjetno stvorene za svrhu navodnjavanja. Umjetne brane, kanali ili rijeke ovdje se ne upisuju nego se svrstavaju u »mreže zajedničke opskrbe«. Male brane (manje od 1000 m3) koje su napravljene samo za ispravno funkcioniranje pumpi u malim tokovima, ovdje su uključene.

4. Voda iz vodovoda (iz mreža zajedničke opskrbe)

Voda za navodnjavanje dolazi iz zajedničke opskrbne mreže (vodovoda) i obično se naplaćuje. Opskrba vodom može biti javna ili privatna. Ukoliko se vodom iz vodovoda pune spremnici i prevoze na polje za navodnjavanje, to se također uključuje pod ovo obilježje.

Metode navodnjavanja koje se koriste

Metode navodnjavanja koje se koriste za usjeve pod staklenicima ili visokim zaštićenim pokrovom ovdje nisu uključene.

1. Površinsko navodnjavanje (plavljenje, brazdanje)

To je metoda provođenja vode po tlu, bilo plavljenjem cijele površine ili navođenjem vode kroz male brazde (kanaliće) između redova usjeva, korištenjem gravitacije.

2. Orošavanje

Metoda navodnjavanja usjeva tjeranjem vode prskalicom pod visokim pritiskom poput kiše preko polja.

3. Navodnjavanje kap po kap

Metoda navodnjavanja spuštanjem vode nisko do biljaka kap po kap ili putem mikro-prskalica ili stvaranjem uvjeta sličnih magli.

Tabela 24. STOKA, PERAD I OSTALE ŽIVOTINJE – broj (1. 6. 2003.)

Broj stoke i ostalih životinja upisuje se sa stanjem 1. lipnja 2003. godine (kritični datum snimanja).

Upisuju se sva stoka, perad i ostale životinje koje su se u vrijeme popisa zatekle na posjedu poslovnog subjekta i to: vlastita stoka i stoka drugog vlasnika.

Stoka koja je u vlasništvu poslovnog subjekta upisuje se u stupac »u vlasništvu«.

To uključuje:

• vlastitu stoku koja trenutno nije u objektu (štali), nego se nalazi na skupnom pašnjaku na ispaši,

• vlastitu stoku za rasplod, koja je trenutno na drugom posjedu (radi pripusta).

Stoka koja je u vlasništvu poslovnog subjekta koji se popisuje, a trenutno se nalazi kod drugog (npr. radi tova), ne upisuje se kod njega, budući da će biti upisana tamo gdje se nalazi.

U stupcu »od drugih» upisuje se stoka koja nije u vlasništvu poslovnog subjekta koji se popisuje, a smještena je na gospodarstvu poslovnog subjekta (npr. radi tova za druge). Ovdje se ne popisuje stoka za parenje drugog vlasnika premda se u kritičnom danu snimanja nalazila kod poslovnog subjekta koji se popisuje.

U popisnicu se upisuje, ukupno i po kategorijama (bez obzira na spol, starost i namjenu uzgoja); broj goveda, svinja, ovaca, koza, konja, peradi i kunića. Također se upisuje ukupan broj magaraca, mazgi i mula; broj pčelinjih zajednica (košnica), kao i broj ostalih nespomenutih životinja (nutrije, činčile).

Ovdje se isključuje perad iz uzgoja (npr. fazanerije), koja je namijenjena za lovišta u svrhu sporta i rekreacije.

Upisuje se ukupan broj pčelinjih zajednica koje se drže radi proizvodnje meda. Svaki roj se upisuje kao jedna košnica bez obzira na tip košnice.

RADNA SNAGA (1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Pod ovim naslovom ispunjavaju se tabele od broja 25. – 30.

Tabela 25. »ZAPOSLENICI«

Upisuju se podaci o zaposlenicima koji rade u poljoprivrednim djelatnostima.

U ovoj tabeli daju se podaci o radnoj snazi u poslovnom subjektu; i to posebno za ukupan broj stalno zaposlenih djelatnika, i od toga: žena, prema dobnim skupinama.

Tabela 26. »OBRAZOVANJE ZAPOSLENIH (poljoprivredno i ostalo)

Treba upisati za ukupan broj stalno zaposlenih djelatnika; i od toga: žena; kao i posebno za upravitelja, stupanj obrazovanja prema kategorijama navedenim u tabeli.

Poljoprivredno obrazovanje obuhvaća sljedeća područja: ratarstvo, hortikulturu, vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo, šumarstvo, ribogojstvo, veterinu, poljoprivrednu tehnologiju, zaštitu bilja i sl.). Upisuje se najviša završena škola ili fakultet.

Tabela 27. »STALNI ZAPOSLENICI«

Stalno zaposleni djelatnici i udio rada u poljoprivredi od punog radnog vremena – prema spolu treba unijeti broj djelatnika ukupno, i od toga koliko ih je radilo, prema spolu, u postocima od punog radnog vremena, ili više od punog radnog vremena.

Potrebno je odrediti vrijeme utrošeno na poljoprivredne aktivnosti.

Poljoprivredne aktivnosti na posjedu su:

• organizacija i upravljanje (kupovina i prodaja, računovodstvo itd.)

• uzgoj svih vrsta usjeva (oranje, spremanje sijena, žetva itd.) uključujući voćarstvo i vinogradarstvo

• uzgoj životinja (priprema i distribucija hrane, proizvodnja mlijeka, briga o životinjama itd.)

• sav posao koji se obavlja na posjedu a tiče se skladištenja, prerade i pripreme za tržište primarnih poljoprivrednih proizvoda (silaža, pakiranje itd.)

• radovi na održavanju (na zgradama, mehanizaciji, instalacijama itd.)

• prijevoz za potrebe posjeda, sve dok to vrši radna snaga s posjeda

• sve nedjeljive nepoljoprivredne sekundarne djelatnosti. Te su djelatnosti usko povezane s poljoprivrednom proizvodnjom i ne mogu se odvajati od glavnih poljoprivrednih djelatnosti.

Nepoljoprivredne aktivnosti su:

• čišćenje poslovnih prostorija i spremanje obroka

• prerada poljoprivrednih proizvoda npr. prerada mlijeka u sir, prerada mesa, prerada voća i povrća i dr.

• uzgoj i iskorištavanje šuma, npr. sječa za ogrjev, pružanje šumarskih usluga s mehanizacijom

• pružanje usluga s poljoprivrednom mehanizacijom

• turizam

• uzgoj riba i ostalih slatkovodnih i morskih organizama

• uzgoj divljači (za sportske namjene)

Tabela 28. UPRAVITELJ/RUKOVODITELJ

Upravitelj/rukovoditelj je osoba odgovorna za uobičajene dnevne financijske i proizvodne poslove vođenja dotičnog posjeda. Na posjedu može postojati samo jedan upravitelj/rukovoditelj.

Za upravitelja/rukovoditelja se traže godine starosti, kao i spol. Spol se upisuje tako da se odgovarajuća šifra zaokruži (1 za muški, 2 za ženski) i prepiše u odgovarajuću kućicu.

Tabela 29. SEZONSKA RADNA SNAGA

Pod tim pojmom smatraju se osobe koje su povremeno radile na poljoprivrednom posjedu u promatranom periodu od godinu dana (1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.). Upisuje se broj osoba (odvojeno broj muških i ženskih osoba) i ukupan broj radnih dana, posebno za žensku radnu snagu a posebno za mušku.

Radnim danom se smatra radni dan redovito zaposlenih radnika i uobičajeno iznosi osam radnih sati. Radno vrijeme sezonske radne snage ukoliko traje kraće ili dulje od uobičajenog radnog dana mora se preračunati na uobičajeni radni dan.

Tabela 30. UNAJMLJIVANJE RADNIKA SA STROJEVIMA

Ovdje se upisuje broj osoba oba spola te broj radnih dana odrađenih na posjedu zajedno s mehanizacijom. Uključene su sve vrste poljoprivrednih poslova na posjedu koje su zajedno s poljoprivrednim strojevima obavile osobe koje rade samostalno ili su angažirane preko posrednika, poljoprivredne zadruge i sl.

Broj odrađenih sati mora se pretvoriti u broj radnih dana na temelju punog radnog vremena.

Tabela 31. OSTALE DJELATNOSTI (1. 6. 2002. – 31. 5. 2003.)

Ovdje se prikupljaju informacije o tome da li poslovni subjekt na svom posjedu obavlja neke druge profitabilne djelatnosti, koje ne potpadaju pod poljoprivredne djelatnosti, ali su direktno vezane na posjed i pomoću njih ostvaruje dohodak.

To su djelatnosti kod kojih se koriste ili resursi posjeda (površina zemljišta, zgrade, strojevi, radna snaga) ili proizvodi s posjeda. Isti posjed može obavljati nekoliko takvih djelatnosti pri čemu bi trebalo zabilježiti sve te djelatnosti.

Kao odgovor upisuje se šifra 1 ako je odgovor da, ili šifra 2 ako je odgovor ne.







Zakoni i propisi

Zakon o poljoprivredi

Zakon o poljoprivrednom zemljištu

Zakon o stočarstvu

Zakon o veterinarstvu

Zakon o dobrobiti životinja

Zakon o vinu

Naredba o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih bolesti

Uredba o ciljnoj cijeni svježeg sirovog mlijeka

Uredba o ciljnoj cijeni utovljenih svinja

Pravilnik o uvjetima kojima moraju udovoljavati objekti za klanje životinja...

Zakon o sanitarnoj inspekciji

Pravilnik: valenje domaće peradi i pernate divljači

Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja sredstava za kreditiranje razvitka i obnove poljoprivrede

Pravilnik o načinu obavljanja veterinarsko - sanitarnog pregleda i kontrole nojeva

Pravilnik o zaštiti gljiva

Pravilnik o uvjetima i načinu prijevoza životinja

Pravilnik o upisu u upisnik poljoprivrednih gospodarstava

Objava naziva referentnog laboratorija za provjeru rada ovlaštenih laboratorija za ispitivanje kakvoće svježeg sirovog mlijeka

Naredba o zabrani uporabe proteina podrijetlom od preživača

Odluka o dopuštenoj visini tehnološkog manjka, kala, kvara, rasipa i loma u peradarstvu i proizvodnji jaja

Zabrana uvoza i provoza peradi iz Nizozemske

Zakon o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Pravilnik o kakvoći svježeg sirovog mlijeka

ZAKONSKA REGULATIVA EKOLOŠKE PROIZVODNJE

Pravilnik o kakvoći stočne hrane

Uredba o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva poljoprivrede i šumarstva

Zakon o popisu poljoprivrede 2003

Metodologija za popis poljoprivrede 2003

Pravilnik o kapitalnim ulaganjima

Popis ekoloških proizvođača

Metodologija za procjenu štete od elementarnih nepogoda

PREGLED DRUGIH ZNAČAJNIH ZAKONA






Poslovni Forum d.o.o. za informatiku i poslovne usluge


Istraživanje tržišta - Izrada poslovnih planova - Izrada web stranica - Savjetovanje
Kontakt e-mail adrese i telefoni