PRIKAZ IZ LITERATURE

A. Humski, V. Bilić, B. Habrun: Monitornig Listeria spp., Salmonella spp. i Escherichia coli u pilećem mesu. IV. simpozij "Peradarski dani 2001" s međunarodnim sudjelovanjem. Poreč, 16-19. svibnja 2001. Zbornik, str. 72-75.

U radu je istražena prisutnost bakterija Listeria spp., Salmonella spp. i Escherichia coli O157:H7 u 70 uzoraka proizvoda od pilećeg mesa i iskoštenog pilećeg mesa. U 29 pretraženih uzoraka (41,4%) utvrđene su bakterije roda Salmonella, a u 15 ili 21,4% Listeria spp. E.coli o157:H7 nije utvrđena. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu monitoringa pilećeg mesa i proizvoda od pilećeg mesa na prisutnost bakterija roda Salmonella i Listeria zbog njihovog javnozdravstvenog značenja.

Sapunar-Postružnik, J., D. Bažulić, H. Kubala Drinčić, S. zrnčić, D. Oraić, M. Grubelić: Razina kadmija u dagnjama (Mytilus galloprovincialis) i kamenicama (Ostrea edulis) iz Malostonskog zaljeva. Cadmium levels in mussels (Mytilus galloprovincialis) and oystres (Ostrea edulis) from the Malostonsky bay. Veterinarski dani 2002. Znanstveno-stručno savjetovanje s međunardonim sudjelovanjem. Rovinj, 17.20. listopada 2002. Zbornik sažetaka, str. 59-60.

Školjke su organizmi koji se, zbog svojstva akumulacije i transformacije raznih polutanata uključujući i toksične metale, upotrjebljavaju kao bioindikatori, tj. pokazatelji zagađenja priobalja. Znano je da mnogi čimbenici, bilo prirodnog bilo antropogenog karaktera, utječu na bioakumulaciju metala u školjkama. Stoga smo naumili utvrđivanjem količine kadmija (veoma toksičnog metala koji očituj kancerogeno, mutageno i ireverzibilno djelovanje) u školjkama odrediti stupanj zagađenja dijela našeg priobalja i utvrditi izvore kontaminacije. U tu smo svrhu odredili količine kadmija u dagnjama i kamenicama iz Malostonskog zaljeva i dobivene rezultate usporedili s vrijednostima tog metala određenim u školjkama iz ostalih zona duž Jadranske obale. U dagnjama iz Malostonskog zaljeva metodom atomske apsorpcijske spektrofotometrije odredili smo kadmij u količini od 0,054 do 0,515 mg/kg (x±SD=0,239±0,134 mg/kg, medijan 0,191 mg/kg, n=17), a u kamenicama od 0,047 do 1,493 mg/kg (x±SD=0,609±0,360 mg/kg, medijan 0,669 mg/kg, n=17). Dagnje iz ostalih zona na Jadranu sadržavale su kadmija u rasponu od 0,01 do 0,555 mg/kg (x±SD=0,182±0,163 mg/kg, medijan 0,161 mg/kg, n=19). Zbog malog broja uzoraka kamenica iz drugih područja nismo mogli napraviti vjerodostojnu usporedbu. Vidljivo je da je količina kadmija u kamenicama iz Malostonskog zaljeva povećana u usporedbi s razinama tog toksičnog metala u dagnjama, kako onima iz istog područja, tako i onima dostavljenima iz ostalih zona na Jadranu. Ta je razlika statistički značajna na razini od 99 % (p<0,01). Razina kadmija u dagnjama ne razlikuje se statistički značajno s obzirom na mjesto uzgoja. Daljnja istraživanja bit će usmjerena otkrivanju uzročnika povišene količine kadmija u kamenicama iz Malostonskog zaljeva.



Cijeli članak je dostupan samo u tiskanom izdanju

 

Ažurirano: 8. 2. 2025.