NAPOMENA!


GODINA VI

> BROJ 4

> BROJ 3

> BROJ 2

> BROJ 1

GODINA V

> BROJ 6

> BROJ 5

> BROJ 4

> BROJ 3

> BROJ 2

> BROJ 1



> KNJIGE

> LINKOVI

> IZRADA WEB STRANICA

Klikni za pregled priloga
PREGLED SVIH USLUGA ZA PODUZETNIKE KOJE SU VAM NA RAPOLAGANJU NA POSLOVNOM FORUMU



IZ PRAKSE

OSVRT NA
"VEČERNJAKOVU KULENIJADU 2004."
U POŽEGI


Karolyi , D.


Trajne kobasice po sirovinskom sastavu i nutritivnoj vrijednosti jesu najkvalitetniji i komercijalno najvrjedniji kobasičarski proizvodi jer se proizvode iz birane sirovine kroz vremenski dug i skup proces fermentacije i zrenja. S pravom se može se reći da ovaj tip kobasica predstavlja "ponos" nacionalnih kobasičarskih proizvoda. U Republici Hrvatskoj jedan proizvod po svojim organoleptičkim osobinama, kvaliteti ali i kulturološkom značaju nema premca među ostalim vrstama kobasica. To je slavonski domaći kulen ili kulin, koji se proizvodi u tradicionalno svinjogojskom podneblju od Zapadne Slavonije, Posavine i Podravine do Istočne Slavonije, Baranje i Srijema. Vještina proizvodnje kulena na seoskim gospodarstvima, stjecana tijekom povijesti prenašana je s generacije na generaciju te je u gastronomskoj tradiciji Slavonije, domaći kulen, uvijek predstavljao proizvod najviše vrijednosti i ponosa (Slike 1 i 2).

KULEN

KULEN

U mjesecu lipnju, kada domaći kuleni dozrijevaju i na stol se iznose prvi ovosezonski primjerci, procjenjuje se kvaliteta proizvoda i uspješnost kulenara. Kulene međusobno uspoređuju prvi susjedi i gazde ali i susjedna sela i šire, pri čemu uspjeh u sušenju kulena donosi poštovanje i ¨dobar glas¨ domaćinstvu. Iz tog tradicionalnog rivaliteta s vremenom su se razvile i organizirane kulenijade – natjecanja proizvođača kulena. Različite kulenijade posljednjih godina sve su brojnije i popularnije, no po svome značaju i dugogodišnjoj tradiciji najvažniju smotru proizvođača domaćeg slavonskog kulena predstavlja ¨Večernjakova kulenijada¨ u organizaciji zagrebačkog Večernjeg lista.

Ovogodišnja 23. ¨Večernjakova kulenijada 2004¨ u Požegi okupila je više od 70 privatnih proizvođača kulena s područja Slavonije, Posavine, Podravine, Moslavine i Srijema, koji su na ocjenjivanje donijeli rekordnih 106 uzoraka kulena. Ocjenjivanje uzoraka kulena obavljeno je 11. lipnja 2004. u prostorijama MI ¨Papuk¨ Požega d.d. ¨Kutjevački podrum¨ od strane stručnog Ocjenjivačkog suda u sastavu: dr.sc. Krsto Benčević – predsjednik Ocjenjivačkog suda, dr.sc. Marko Krznarić s Veterinarskog instituta Vinkovci, mr.sc. Đuro Majurdžić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH, Grozdana Mitrić, dipl.ing., tehnolog MI ¨Papuk¨ te mr.sc. Danijel Karolyi s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Na uzorcima kulena ocjenjivana su svojstva kao što su izgled vanjske površine, konzistencija i izgled (mozaik) presjeka, boja presjeka, vanjski rub, okus i miris te opći dojam kulena. Različita odstupanja, primjerice naborani ovitak, pukotine i rupe u nadjevu, suhi tamni rub, nepotpuna tvorba boje i diskoloracije, jednostrana prezačinjenost kulena, kiselost ili gorčina i dr., bodovana su negativno a završno rangiranje uzoraka izvršeno je prema prosječnom ukupnom zbroju bodova petoro ocjenjivača. Prema općem utisku Ocjenjivačkog suda ovogodišnji uzorci bili su dosta ujednačene i solidne kakvoće bez većih tehnoloških pogrešaka. Prema prosjeku osvojenih bodova nešto bolje rezultate ostvarili su kulenari s područja Posavine te Zapadne Slavonije, a prosječna ocjena svih uzoraka zajedno u granicama je brončanog odličja. Vidljivo je da su vlažne klimatske prilike i kišno proljeće i rano ljeto otežali uvjete sušenja i zrenja što se odrazilo na nedovoljnu dozrelost kod većine uzoraka kulena. Također, visoka vlažnost zraka pogodovala je obrastanju vanjske površine kulena plijesnima bujnije nego inače, što je rezultiralo učestalijom pojavom prenaglašene pljesnive arome kulena. Pored organoleptičke ocjene, u svakom od uzoraka kulena izmjerena je pH vrijednost i aktivitet vode (aw), što će pružiti uvid u varijabilnost dosada slabo istraženih fizikalno-kemijskih osobina značajnih za mikrobiološku stabilnost i održivost kulena.

Ukupno je dodijeljeno 15 zlatnih, 24 srebrne i 47 brončanih medalja (Prilog 1), a završna večer uz svečanu dodjelu nagrada ¨Večernjakove kulenijade 2004.¨ održana je 25. lipnja 2004. u Požegi pod pokroviteljstvom Turističke zajednice grada Požege (Slika 3). Glavnu nagradu za dugogodišnju postojanost u kakvoći kulena i veliki pehar utemeljitelja Večernjakove Kulenijade Ive Lajtmana za 2004 godinu dobila je Obitelj Đurić iz Vrbove.
















Naslovnica

AKTUALNO

EFSA - The European Food Safety Authority

Ciljevi, svrha i prvi rezultati hrvatskog susatava žurnog obavještavanja

TEHNLOGIJA

IFFA (International Flaisch und Flaischwirtschaft Ausstellung)

IZ PRAKSE

Osvrt na Večernjakovu Kulenijadu 2004." u Požegi

ODABRANE STRANICE

Management

UZGOJ ŽIVOTINJA

Uzgoj pernate divljači - Divlja patka

STRUČNJACI ODGOVARAJU

Stručnjaci odgovaraju


ZNANSTVENO - STRUČNI DIO

ZNANSTVENI RAD

Sadržaj bakra, cinka, kadmija, olova i žive u mišićnom tkivu pastrva

STRUČNI RAD

Kudoa sp. u filetima oslića

STRUČNI RAD

Butirometrijsko određivanje masti u mišićju šarana

STRUČNI RAD

Meso puža u ljudskoj prehrani

STRUČNI RAD

Zdravstvena ispravnost, sigurnost i higjena hrane (namirnica)


Prikaz iz literature

Obavijesti

Upute autorima





Ažurirano: 3. 3. 2021.



MESO
PRVI HRVATSKI ČASOPIS O MESU

ZADRUŽNA ŠTAMPA d.d., Jakićeva 1, P.P. 910, Zagreb