|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
||||||||||||||||||
  GODINA VI > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1 GODINA V > BROJ 6 > BROJ 5 > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1  > KNJIGE > LINKOVI > IZRADA WEB STRANICA 
 IZRADA WEB STRANICA Samostalna izrada web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć našeg CMS-a. Moderni dizajni za Vašu web stranice. Korištenje administracije slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija te ostvarite svoju prvu web stranicu u trenu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog... Mobilna responzivnost predstavlja prilagođavanje web stranice svim uređajima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve stranice. SEO optimizacija će omogućiti vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama (poput Google-a) za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci. Dizajn responzivnih web stranica, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica... |
 |
 
IZ PRAKSE OSVRT NA "VEČERNJAKOVU KULENIJADU 2004." U POŽEGI Karolyi , D. Trajne kobasice po sirovinskom sastavu i nutritivnoj vrijednosti jesu najkvalitetniji i komercijalno najvrjedniji kobasičarski proizvodi jer se proizvode iz birane sirovine kroz vremenski dug i skup proces fermentacije i zrenja. S pravom se može se reći da ovaj tip kobasica predstavlja "ponos" nacionalnih kobasičarskih proizvoda. U Republici Hrvatskoj jedan proizvod po svojim organoleptičkim osobinama, kvaliteti ali i kulturološkom značaju nema premca među ostalim vrstama kobasica. To je slavonski domaći kulen ili kulin, koji se proizvodi u tradicionalno svinjogojskom podneblju od Zapadne Slavonije, Posavine i Podravine do Istočne Slavonije, Baranje i Srijema. Vještina proizvodnje kulena na seoskim gospodarstvima, stjecana tijekom povijesti prenašana je s generacije na generaciju te je u gastronomskoj tradiciji Slavonije, domaći kulen, uvijek predstavljao proizvod najviše vrijednosti i ponosa (Slike 1 i 2).   U mjesecu lipnju, kada domaći kuleni dozrijevaju i na stol se iznose prvi ovosezonski primjerci, procjenjuje se kvaliteta proizvoda i uspješnost kulenara. Kulene međusobno uspoređuju prvi susjedi i gazde ali i susjedna sela i šire, pri čemu uspjeh u sušenju kulena donosi poštovanje i ¨dobar glas¨ domaćinstvu. Iz tog tradicionalnog rivaliteta s vremenom su se razvile i organizirane kulenijade – natjecanja proizvođača kulena. Različite kulenijade posljednjih godina sve su brojnije i popularnije, no po svome značaju i dugogodišnjoj tradiciji najvažniju smotru proizvođača domaćeg slavonskog kulena predstavlja ¨Večernjakova kulenijada¨ u organizaciji zagrebačkog Večernjeg lista. Ovogodišnja 23. ¨Večernjakova kulenijada 2004¨ u Požegi okupila je više od 70 privatnih proizvođača kulena s područja Slavonije, Posavine, Podravine, Moslavine i Srijema, koji su na ocjenjivanje donijeli rekordnih 106 uzoraka kulena. Ocjenjivanje uzoraka kulena obavljeno je 11. lipnja 2004. u prostorijama MI ¨Papuk¨ Požega d.d. ¨Kutjevački podrum¨ od strane stručnog Ocjenjivačkog suda u sastavu: dr.sc. Krsto Benčević – predsjednik Ocjenjivačkog suda, dr.sc. Marko Krznarić s Veterinarskog instituta Vinkovci, mr.sc. Đuro Majurdžić iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH, Grozdana Mitrić, dipl.ing., tehnolog MI ¨Papuk¨ te mr.sc. Danijel Karolyi s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Na uzorcima kulena ocjenjivana su svojstva kao što su izgled vanjske površine, konzistencija i izgled (mozaik) presjeka, boja presjeka, vanjski rub, okus i miris te opći dojam kulena. Različita odstupanja, primjerice naborani ovitak, pukotine i rupe u nadjevu, suhi tamni rub, nepotpuna tvorba boje i diskoloracije, jednostrana prezačinjenost kulena, kiselost ili gorčina i dr., bodovana su negativno a završno rangiranje uzoraka izvršeno je prema prosječnom ukupnom zbroju bodova petoro ocjenjivača. Prema općem utisku Ocjenjivačkog suda ovogodišnji uzorci bili su dosta ujednačene i solidne kakvoće bez većih tehnoloških pogrešaka. Prema prosjeku osvojenih bodova nešto bolje rezultate ostvarili su kulenari s područja Posavine te Zapadne Slavonije, a prosječna ocjena svih uzoraka zajedno u granicama je brončanog odličja. Vidljivo je da su vlažne klimatske prilike i kišno proljeće i rano ljeto otežali uvjete sušenja i zrenja što se odrazilo na nedovoljnu dozrelost kod većine uzoraka kulena. Također, visoka vlažnost zraka pogodovala je obrastanju vanjske površine kulena plijesnima bujnije nego inače, što je rezultiralo učestalijom pojavom prenaglašene pljesnive arome kulena. Pored organoleptičke ocjene, u svakom od uzoraka kulena izmjerena je pH vrijednost i aktivitet vode (aw), što će pružiti uvid u varijabilnost dosada slabo istraženih fizikalno-kemijskih osobina značajnih za mikrobiološku stabilnost i održivost kulena. Ukupno je dodijeljeno 15 zlatnih, 24 srebrne i 47 brončanih medalja (Prilog 1), a završna večer uz svečanu dodjelu nagrada ¨Večernjakove kulenijade 2004.¨ održana je 25. lipnja 2004. u Požegi pod pokroviteljstvom Turističke zajednice grada Požege (Slika 3). Glavnu nagradu za dugogodišnju postojanost u kakvoći kulena i veliki pehar utemeljitelja Večernjakove Kulenijade Ive Lajtmana za 2004 godinu dobila je Obitelj Đurić iz Vrbove. |
|
  Naslovnica AKTUALNO EFSA - The European Food Safety Authority Ciljevi, svrha i prvi rezultati hrvatskog susatava žurnog obavještavanja TEHNLOGIJA IFFA (International Flaisch und Flaischwirtschaft Ausstellung) IZ PRAKSE Osvrt na Večernjakovu Kulenijadu 2004." u Požegi ODABRANE STRANICE Management UZGOJ ŽIVOTINJA Uzgoj pernate divljači - Divlja patka STRUČNJACI ODGOVARAJU Stručnjaci odgovaraju ZNANSTVENO - STRUČNI DIO ZNANSTVENI RAD Sadržaj bakra, cinka, kadmija, olova i žive u mišićnom tkivu pastrva STRUČNI RAD Kudoa sp. u filetima oslića STRUČNI RAD Butirometrijsko određivanje masti u mišićju šarana STRUČNI RAD Meso puža u ljudskoj prehrani STRUČNI RAD Zdravstvena ispravnost, sigurnost i higjena hrane (namirnica) Prikaz iz literature Obavijesti Upute autorima 
|
||||||||||||||||
|
|
|
|
MESO PRVI HRVATSKI ČASOPIS O MESU  Poslovni forum d.o.o. - Usluge izrade web stranica |
|
