| |
|
|
UGOVORI O PRODAJNOM NALOGU
Ugovorom o prodajnom nalogu obvezuje se nalogoprimac da određenu pokretnu stvar koju mu je predao nalogodavac proda za određenu cijenu...
SADRŽAJ OVOG PAKETA SA PRIMJERIMA UGOVORA
# Opći uvjeti ugovora o nalogu za trgovanje financijskim instrumentima...
# Međusobna ugovorna prava i obveze nalogodavca i nalogoprimca...
# Odredbe ugovora koje opisuju rizik povezan s obavljanjem poslova...
# Ugovorno određenje uvjeta kod rješavanja mogućih sporova...
# Opći uvjeti ugovora o nalogu za kupnju ili prodaju...
# Ugovor o prodajnom nalogu za pokretnu stvar...
# Prodaja za određenu cijenu u određenom roku...
# Rizik slučajne propasti ili oštećenja...
# Primjeri ugovora o prodajnom nalogu...
... i drugi primjeri...
Pored samih primjera, u svaki paket su dodani i materijali radi boljeg
razumijevanja, npr. zakoni, pravilnici, korisni članci, primjeri iz prakse, pregledi sudske prakse, obrasci...
Napomena; Isporučuju se samo paketi ugovora, a ne pojedinačni ugovori.
U svakom paketu je više primjera za uređenje istih ili sličnih pravnih odnosa,
te tek uvidom u više primjera, možete u konačnici sastaviti vlastiti konkretni
ugovor, koji će upravo vama najbolje odgovarati. Pojedinačni primjer ne bi dao
uvid u sve mogućnosti i varijante.
OPĆE INFORMACIJE O PRODAJNOM NALOGU I UGOVORNIM ODNOSIMA
PRODAJNI NALOG
Ugovorom o prodajnom nalogu obvezuje se nalogoprimac da određenu pokretnu stvar
koju mu je predao nalogodavac proda za određenu cijenu u određenom roku ili da
je u tom roku vrati nalogodavcu. Prodajni nalog ne može se opozvati.
Stvar predana nalogoprimcu ostaje nalogodavčeva i on snosi rizik njezine
slučajne propasti ili oštećenja, ali ne može raspolagati njom dok mu ne bude vraćena.
Kad se smatra da je nalogoprimac kupio stvar; ako nalogoprimac ne proda stvar i
ne preda određenu cijenu nalogodavcu do određenog roka, niti je vrati u tom
roku, smatra se da je on stvar kupio, ali, njegovi vjerovnici ne mogu
zaplijeniti stvar dok on ne isplati cijenu nalogodavcu.
Ugovorom o prodajnom nalogu nalogodavac se obvezuje prodati robu za određenu
cijenu u određenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu. Ako to ne učini,
smatra se da je on kupio robu.
Prodajni nalog kao ugovor razlikuje se od ugovora o prodaji po tome što ne
nastaje samim sporazumom stranaka, nego tek predajom stvari. Budući da nema
obveze na predaju stvari, prodajni nalog je u biti realni ugovor.
Pravna priroda prodajnog naloga je sporna premda se u literaturi uglavnom
sistematizira kao podvrsta ugovora o prodaji. Nema dvojbe da taj ugovor postaje
ugovorom o prodaji, ali tek nakon isteka roka za prodaju pošto nalogoprimac ne
vrati stvar ili novac u visini utvrđene cijene nalogodavcu. Postavlja se pitanje
kakav je to ugovor ako ne dođe ili dok ne dođe do promjene odnosno novacije u
ugovor o prodaji.
Odgovor pravnih stručnjaka su različiti. Jedni nalaze da je to modificirana
kupoprodaja, drugi da je ugovor o punomoćstvu, treći da je komisioni ugovor,
četvrti da je podvrsta ugovora o nalogu.
Usprkos sličnosti i nekim zajedničkim elementima sa svakim od spomenutih
ugovora, prodajni se nalog razlikuje od svih njih po nemogućnosti opoziva.
Po svojoj konstrukciji, sadržaju i svrsi prodajni je nalog najbliži prodajnoj
komisiji.
Iz sudske prakse:
Nije dvojbeno, a to proizlazi i iz otpremnice broj 17/92 od 5. 2. YYYY., da je
tuženi robu preuzeo kamionom baš dana 5. 2. YYYY. U otpremnici nije naznačeno da
se roba uzima na konsignaciju. Tužitelj je ispostavio račun za cijelu količinu
robe dana 9. 2. YYYY. s naznakom da plaćanje dospijeva u roku od 30 dana od
isporuke robe, tj. 5. 3. YYYY.
Dana 7. 2. YYYY. tužitelj je tuženiku dostavio
deklaraciju za navedene kisele paprike i krastavce iz koje se vidi da je roba
proizvedena u srpnju iste godine; nakon primitka spomenutih isprava tuženik nije
pisano reagirao. Stoga se iz tih isprava, a i iz iskaza saslušanih svjedoka može
se zaključiti, da su stranke izvorno zaključile ugovor o prodaji. Iz iskaza
svjedoka F. H. proizlazi da je tuženi naknadno primijetio da rok trajanja
istječe u lipnju YYYY., budući da se radilo o sezonskoj robi, obavijestili su
tužitelja da neće moći prodati robu do tog roka, a da je direktor tužitelja
zamolio da se roba primi na konsignaciju (dakle, u podvrstu mandatno-komisijskog
odnosa) i da se proda toliko robe koliko se može prodati, pa su oni ovaj
prijedlog i prihvatili.
Stoga, kad bi se i prihvatili iskazi svjedoka H. N. i H.B. da je naknadno među
strankama dogovorena prodaja robe po odjavi, tuženi bi u tijeku parnice morao
precizirati koliku je količinu robe prodao, te tu količinu i platiti, a za
navodno neprodanu i uništenu količinu robe ponuditi odgovarajuće dokaze da je
roba uništena. No, tuženi u ovoj parnici nije uopće naveo koliko je robe
prodano, niti je ponudio dokaz o uništenoj količini robe, a nije
pokazao ni spremnost da plati količinu robe koju je uspio prodati. Stoga valja
zaključiti da se, u svakom slučaju ima smatrati da je tuženi cijelu količinu
robe kupio, a u smislu odredbe članka 556. st. 1. Zakona o obveznim odnosima
(preuzetog - NN 53/91, 73/91 i 3/94), koja uređuje posebni slučaj, kada
nalogoprimac ne proda stvar i ne preda određenu cijenu nalogodavcu do određenog
roka, niti mu je vrati u tom roku, smatra se da je on stvar kupio, a to je baš
ovdje bio slučaj.
VTS RH, Pž-955/95
Nalogoprimac koji do određenog roka ne vrati robu nalogodavcu smatra se
kupcem te robe i dužan je platiti nalogodavcu kupovnu cijenu.
Iz sudske prakse:
Iz činjeničnog opisa poslovnog odnosa među strankama (kao i iz isprava u spisu)
proizlazi da su stranke sklopile ugovor o prodajnom nalogu. Tim ugovorom
obvezuje se nalogoprimac da određenu pokretnu stvar koju je predao nalogodavac
proda za određenu cijenu u određenom roku ili da je u tom roku vrati
nalogodavcu, kako je to propisano u čl. 554. st. 1. Zakona o obveznim odnosima
(ZOO). Ako nalogoprimac ne proda stvairi i ne preda određenu cijenu nalogodavcu
do određenog roka, niti je vrati u tom roku, smatrat će se da je stvar kupio
(članak 556. st. 1. ZOO).
Pogrešno stoga tuženik smatra da tužitelj ima pravo zahtijevati samo povrat
robe. Tuženik je trebao sam vratiti robu, ako je nije prodao, a ako to nije
učinio, postao je kupac i dužan je platiti kupovnu cijenu.
Međutim, svu robu koja je navedena u računima obuhvaćenim tužbom, tuženik je
prodao i o tome izvijestio tužitelja. Tužitelj je dostavio isprave koje je
sastavio tuženik koje je nazvao "odjava konsignacije". Sve te isprave sastavio
je tuženik, potpisao i ovjerio svojim pečatom. U njima je opisao detaljno svu
robu koju je prodao iz konsignacijskog skladišta u navedenim periodima vremena,
a usporedbom tako opisane robe i one
opisane u tužiteljevim računima proizlazi da se radi o istoj robi. Prema tome,
tuženik je po nalogu tužitelja prodao njegovu (tužiteljevu robu), a i ne tvrdi
da je postupio prema čl. 556. st. 1. ZOO i predao mu postignutu cijenu.
VTS RH, Pž-2729/97
|
|
|
| |
|
IZRADA WEB STRANICA
Imati dobre web stranice danas je gotovo neizbježno za bilo koju tvrtku ili organizaciju koja želi biti prisutna na tržištu. Evo nekoliko razloga zašto bi trebali imati web stranice:
Dostupnost 24/7: Web stranice su dostupne 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, što omogućuje kupcima da se informiraju o proizvodima i uslugama tvrtke u bilo koje vrijeme.
Povećanje vidljivosti: Web stranice mogu pomoći tvrtkama da budu vidljivije na internetu, što može povećati broj posjetitelja i potencijalnih kupaca.
Predstavljanje tvrtke: Web stranice omogućuju tvrtkama da predstave svoje proizvode i usluge, povijest tvrtke i viziju, te da se razlikuju od konkurencije.
Komunikacija s kupcima: Web stranice omogućuju tvrtkama da komuniciraju s kupcima putem e-pošte, chatova, foruma, društvenih mreža i drugih kanala komunikacije.
Prodaja proizvoda i usluga: Web stranice omogućuju tvrtkama da prodaju svoje proizvode i usluge online, što je vrlo profitabilno i praktično za kupce.
Branding: Web stranice su važan alat za branding, jer mogu pomoći u izgradnji prepoznatljivosti brenda, te u stvaranju pozitivne percepcije o tvrtki i njezinim proizvodima i uslugama.
Analitika i praćenje rezultata: Web stranice omogućuju tvrtkama da prate i analiziraju posjetitelje, te da bolje razumiju svoje kupce i poboljšaju svoje marketinške aktivnosti.
Sve u svemu, web stranice su važan alat za tvrtke koje žele biti konkurentne na tržištu, te uspješno prodavati svoje proizvode i usluge na najučinkovitiji način.
Link na našu ponudu za izradu web stranica - Provjerite!
|
|
|
|
|
