NAPOMENA!


GODINA VI

> BROJ 4

> BROJ 3

> BROJ 2

> BROJ 1

GODINA V

> BROJ 6

> BROJ 5

> BROJ 4

> BROJ 3

> BROJ 2

> BROJ 1



> KNJIGE

> LINKOVI

> IZRADA WEB STRANICA

Klikni za pregled priloga
PREGLED SVIH USLUGA ZA PODUZETNIKE KOJE SU VAM NA RAPOLAGANJU NA POSLOVNOM FORUMU



 
DRNIŠKI PRŠUT

Karolyi1, D.

UVOD

Proizvodnja pršuta u dalmatinskom zaleđu, na području Dalmatinske Zagore i Bukovice ima dugu tradiciju. Posebice je područje grada Drniša i naselja u njegovoj široj okolici, odavna poznato po proizvodnji pršuta iznimnog okusa i kvalitete (Prilog 1).

Zna se da je drniški pršut bio omiljeni specijalitet austro-ugarskih vladara, a služen je i prilikom krunidbe kraljice Elizabete II. Svoju visoku reputaciju zadržao je do danas, te je dobro poznat širom država nastalih na području bivše Jugoslavije i drugim zemljama. Do domovinskog rata nositelj proizvodnje drniškog pršuta bila je državna tvrtka ¨Mesopromet¨ iz Drniša s godišnjom proizvodnjom od 74 000 pršuta. Nažalost, ova pršutana je, zajedno s pripadajućom svinjogojskom farmom potpuno uništena tijekom rata.

Na širem području Drniša, danas djeluje 12 privatnih proizvođača pršuta, koji odnedavno svoje interese nastoje ostvariti kroz registriranu Udrugu proizvođača drniškog pršuta. Njihova ukupna godišnja proizvodnja trenutno iznosi oko 30 000 komada, a postoje značajne mogućnosti za rast proizvodnje. Potencijalni kapacitet proizvodnje pršuta na ovom području trenutno se procjenjuje na oko 130 000 komada.


Prilog 1. Tradicionalna proizvodnja drniškog pršuta

Svježi svinjski but oblikuje se i suho soli morskom soli. Konzervacija mesa nastavlja se blagim dimljenjem i sušenjem u specifičnim klimatskim uvjetima čestih izmjena ¨bure i juga¨, te polaganim zrenjem. Za spontanu pretvorbu svinjskog buta u jedinstveni drniški pršut potrebno je, ovisno o veličini buta od 12 do 18 mjeseci.
Zreli drniški pršut odlikuje se karakterističnim organoleptičkim obilježjima: intenzivnom aromom fermentiranog, blago dimljenog mesa, umjerenom slanošću, jednoličnom crvenom bojom nareska, osim bjeline u području masnog tkiva i povoljnom konzistencijom.



Cijeli članak dostupan je u tiskanom izdanju




1 Mr.sc. Danijel Karolyi, asistent, Zavod za opće stočarstvo, Agronomski fakultete Zagreb








Naslovnica

Riječ urednice

AKTUALNO

Početak osnivanja Hrvatske Agencije za hranu

TEHNLOGIJA

Baza za izvrstan mesni pripravak

IZ LITERATURE I PRAKSE

Drniški pršut

ODABRANE STRANICE

Aktualno stanje u svinjogojstvu

Oznaka sigurnosti mesnih proizvoda

Velika Britanija: Prodaja mesa peradi neupotrebljivog za prehranu ljudi

TRŽIŠTE MESA

Stanje na europskom i hrvatskom tržištu svinja u 2002. g.

Svjetski porast proizvodnje mesa pataka

TRŽIŠTE RIBA

Slatkovodna riba iz ribogojilišta

Morska riba iz ribogojilišta

Morska riba iz ulova


ZNANSTVENO - STRUČNI DIO

ZNANSTVENA BILJEŠKA

Zastupljenost različitih vrsta bjelančevina animalnog porijekla u mesnim proizvodima i stočnoj hrani u periodu 1997 - 2002 godine

ZNANSTVENI RAD

Praćenje pojavnosti bakterija roda Salmonella u izmetu peradi

STRUČNI RAD

pH vrijednost - važan parametar kakvoće

STRUČNI RAD

Ocjena svježine morske ribe upotrebom uređaja "Torrymeter"

STRUČNI RAD

Utječe li postupak s jelenima prije klanja na kvalitetu divljačine?

Prikaz iz literature

Upute autorima




Ažurirano: 3. 3. 2021.



MESO
PRVI HRVATSKI ČASOPIS O MESU

ZADRUŽNA ŠTAMPA d.d., Jakićeva 1, P.P. 910, Zagreb