Besplatna izrada web stranice za tvrtke, obrtnike i udruge
Poslovni forum d.o.o. ove godine obilježava dvadeset godina uspješnog poslovanja.
Tim povodom, poklanjamo Vam BESPLATNU izradu CMS web stranica.
Inače, redovna cijena izrade CMS web stranica je 3900 kuna + PDV
Iskoristite ponudu za BESPLATNU izradu web stranica - Link na opširnije

OPIS MOGUĆNOSTI CMS STRANICA

SADRŽAJ (MENU) I STRANICE
- Mogućnost kreiranja neograničenog broja web stranica (članaka)
- Samostalno kreiranje potrebnih kategorija i potkategorija
- Mogućnost dijeljenja kategorija u potkategorije
- U svaku kategoriju možete dodati neograničeni broj stranica
- Samostalno ažuriranje svih članaka, kategorija i sadržaja
- Jednostavno kreiranje modernih foto-galerija
- Jednostavno objavljivanje YouTube video priloga
- Print verzija svake stranice prilagođena za ispis
- Svaka stranica je optimizirana za Google i druge tražilice

VIJESTI
- Posebna cjelina za dodavanje neograničenog broja vijesti
- Automatski prikaz najnovijih vijesti u obliku pokretnog teksta
- Arhiva vijesti sa brzim pregledom po naslovima i pretraživanjem
- Osim vijesti možete objaviti i bilo koji drugi tekst ili slike
- Mogućnost kreiranja foto i video galerija, PDF, Word dokumenata

KATALOG
- Web katalog za tablično predstavljanje proizvoda ili usluga
- Mogućnost predstavljanja nekretnina, apartmana, oglasa...
- Mogućnost otvaranja neograničenog broja kataloških kategorija
- Mogućnost samostalnog kreiranja karakteristika i opisa
- Mogućnost dodavanja linka za opširnije informacije, web shop...
- Slanja upita putem kontakt forme (narudžbe, rezervacije...)

DIZAJN
- Samostalni odabir gotovih predložaka (dizajna)
- Preko 240 gotovih dizajna koje možete samostalno mijenjati
- Izmjena slika u zaglavlju i svih drugih grafičkih elemenata
- Mogućnost kreiranja samostalne uvodne stranice u web portal
- Samostalno uređivanje dodatnih oglasnih prostora na stranicama
- Zastavice kao linkovi prema verzijama na stranim jezicima
- Mogućnost pretraživanja svih objavljenih članaka i vijesti
- Responsive web design - Stranice su prilagođene za mobitele

ADMINISTRATORSKI DIO
- Jednostavno upravljanje svim sadržajima, dizajnom stranica
- Unos i ažuriranje tekstova i slika putem WYSIWYG HTML alata
- Podrška za Google Analytics i slične aplikacije
- Samostalna detaljna statistika ugrađena u sam CMS
- Indikatori indeksiranosti na Google tražilici
- Mogućnost nadogradnje sustava sa drugim modulima
- Kompletna administracija je na hrvatskom jeziku

Iskoristite ponudu za BESPLATNU izradu web stranica - Link na opširnije

 





























 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 


NAPOMENA!


GODINA VI

> BROJ 4

> BROJ 3

> BROJ 2

> BROJ 1

GODINA V

> BROJ 6

> BROJ 5

> BROJ 4

> BROJ 3

> BROJ 2

> BROJ 1



> KNJIGE

> LINKOVI

> IZRADA WEB STRANICA

Klikni za pregled priloga
PREGLED SVIH USLUGA ZA PODUZETNIKE KOJE SU VAM NA RAPOLAGANJU NA POSLOVNOM FORUMU



SVIJET OKO NAS

MAĐARSKA PREUZIMA VODSTVO

Lučić, K.

Mađarska modernizira i unaprjeđuje sektor svinjogojstva
pripremajući se za ulazak u EU u svibnju, 2004.



Mađarski uzgajivači svinja udružuju se u zadruge što bi ih osnažilo i pomoglo im u poboljšanju standarda, ali i u postizanju boljih dogovora kada Mađarska pristupi Europskoj uniji u svibnju ove godine. Vlada se također nada da će iskoristiti posebne zajmove Europske unije za uspostavu barem jedne ogledne farme svinja kako bi pomogli svojim farmerima u prihvaćanju najnovijih metoda i tehnologija kako bi bili konkurentni ostalim europskim proizvođačima. Iznio je to mađarski zamjenik ministra pri Ministarstvu agrikulture i regionalnog razvoja, profesor Peter Biacs, na Svjetskom svinjogojskom kongresu, održanom u Britaniji prošle godine.

Mađarska se prilagođava Europskoj uniji

Profesor Biacs je naglasio da mađarski uzgajivači svinja u proteklih nekoliko godina u velikoj mjeri primjenjuju modernu tehnologiju u uzgoju, te odnedavno djeluju u smjeru poboljšanja dobrobiti svinja, ali je priznao da još ima dosta za napraviti na tom putu. Vjeruje kako bi od velike pomoći bila izgradnja ogledne farme svinja na kojoj bi farmeri u Mađarskoj mogli vidjeli kako bi stvari trebale izgledati i biti napravljene. Tako bi se znanje i njegova praktična primjena brzo proširili po svim farmama u zemlji te pomoći da svi budu u toku.
Vlada je naročito motivira male i srednje uzgajivače, koji drže od 100 do 1000 svinja, da stvore zadruge koje bi im pomogle prodavati njihovu svinjetinu jer svaki zasebno nisu dovoljno veliki da konkuriraju na EU tržištu.

Kao zadrugari, također bi se mogli prijaviti za posebne EU subvencije koje su dostupne za plasiranje svinjetine na tržište, jednako kao i zajmovi za projekte poboljšanja sigurnosti hrane, dobrobiti životinja te zaštitu okoliša. Time bi se pomoglo u osiguravanju tržišta za industriju koja je bila zaokupljena problemima prevelike proizvodnje, što uzrokuje političke napetosti između uzgajivača i proizvođača od 90-tih godina prošlog stoljeća, kada je Mađarsku također pogodio gubitak izvoznog tržišta na području bivšeg Sovjetskog Saveza. Neke od situacija su bile toliko ozbiljne da je vlada bila prisiljena pregovarati između dviju suprotstavljenih strana.

Proizvodnja svinja je bila na vrhuncu 80-tih, kada se godišnje klalo oko 12 milijuna svinja. Danas taj broj iznosi 6 milijuna svinja godišnje, a posljedica je nekih radikalnih poteza nakon gubitka unosnog izvoznog tržišta bivšeg Sovjetskog saveza.
Bivše državne svinjogojske farme, koje posjeduju vlastite klaonice te mješaonice hrane, još uvijek čine oko 85 % proizvodnje, ali broj individualnih, privatnih farmera raste pa oni sada proizvode oko milijun svinja.

Proizvodnja svinjetine i izvoz

Mađarska je 2000. godine bila na 26. mjestu na svijetu po proizvodnji svinjskog mesa, s uzgojnim stadima od 400.000 krmača i klanjima više od 6 milijuna svinja godišnje. Takva je proizvodnja premašivala potrebe vlastitog tržišta. Stoga se Mađarska oslanja na izvozna tržišta da bi održala svoju proizvodnju svinjskog mesa. U proteklim godinama, razvila je nova izvozna tržišta na Dalekom Istoku. Također izvozi žive svinje u EU.

Glavna izvozna tržišta Mađarske uključuju Japan, Južnu Koreju, Njemačku i Rusiju. Sada s nestrpljenjem očekuje pristup EU, kada će plaćanje i propisi za registrirane proizvode i farme, te povećana podrška ruralnim područjima, osigurati uzgajateljima svinja dobre uvjete za razvoj. Takva bi situacija trebala pomoći proizvođačima žitarica da se osigura dobra proizvodnja, čime bi se pomoglo i domaćim proizvođačima stočne hrane da opskrbe životinje s jeftinijom hranom. Slobodna trgovina na proširenom tržištu od između 450 i 500 milijuna ljudi također znači i veću sigurnost za sektor svinjogojstva.

Napredak u sektoru svinjogojstva

Profesor Biacs je istaknuo da su mađarski uzgajivači svinja već napravili dosta u pogledu sigurnosti hrane i dobrobiti životinja, gdje kvaliteta uvjeta života svinja postaje sve važnija i za proizvođače i za potrošače. Vlada je nedavno uspostavila novi «zakonski instrument» za kontrolu uzgoja i držanja stoke, pa tako i svinja. Mogućnost ulaženja u trag životinji također postaje vrlo važna, ne samo za uzgajivače svinja, već i za krajnje potrošače koji žele saznati porijeklo hrane, kako bi mogli razmotriti što leži iza cijena te procijeniti utjecaj kakvoće na cijenu.

Prilagodba EU

Promatrači kažu da je Mađarska bolje pozicionirana od Poljske za prilagodbu pravilima i strukturama EU. Smatraju da je struktura mađarske agrikulture slična ostalim članicama EU, a farme su, uglavnom, dovoljno velike da budu posao s dobrom ekonomskom perspektivom, naročito ukoliko se manje farme potakne na stvaranje zadruga.
Također, postoji veća koordinacija među vladinim tijelima i trgovinskim udruženjima te sofisticiranije marketinške tehnike i tržišne informacije, koje proizvođači mogu koristiti za razvoj svojih proizvoda i na poljima osiguranja i garancije kvalitete.

Mađarska se također već počela integrirati u zapadnjačke ekonomske i političke strukture. Na primjer, 2001. godine je zabranila dodavanje mesnog i koštanog brašna u stočnu hranu. Iako poticatelji rasta, koji se postupno isključuju iz prehrane u EU nisu zabranjeni u Mađarskoj, proizvođači moraju dobiti dozvolu područne veterinarske službe prije nego ih upotrijebe u proizvodnji stočne hrane.
Što se tiče zdravlja životinja, vlada je već uspostavila mrežu od 20 veterinarskih stanica u svakoj županiji, ili regiji, koje pomažu uzgajivačima radi poboljšanja uvjeta proizvodnje.




Cijeli članak dostupan je u tiskanom izdanju













Naslovnica

Riječ urednice

AKTUALNO

"Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno Hrvatsko"

TEHNLOGIJA

Soljenje u proizvodnji trajnih proizvoda (I)

IZ LITERATURE I PRAKSE

Aktivitet vode (aw) kao čimbenik održivosti mesa

SVIJET OKO NAS

Mađarska preuzima vodstvo

TRŽIŠTE MESA

Tržište svinja

Tržište goveda

TRŽIŠTE RIBE

Slatkovodna riba u uzgajalištima

Morska riba u uzgajalištima

ODABRANE STRANICE

Iz Zakona o zaštiti potrošača (NN RH broj 96/2003)

UZGOJ ŽIVOTINJA

Uzgoj pernate divljači - fazan

ZNANSTVENO - STRUČNI DIO

ORGINALNI ZNANSTVENI RAD

Utjecaj omamljivanja strujom na kakvoću brojlera

PRETHODNO PRIOPĆENJE

Higijenska ispravnost polutrajnih kobasica

STRUČNI RAD

Čišćenje i dezinfekcija u mesnoj industriji

REVIJALNI PRIKAZ

Značenje starter-kultura u proizvodnji trajnih kobasica

REVIJALNI PRIKAZ

Brze metode za određivanje mikroorganizama u namirnicama

Prikaz iz literature

Obavijesti

Upute autorima

IN MEMORIAM





Ažurirano: 13. 7. 2020.



MESO
PRVI HRVATSKI ČASOPIS O MESU

ZADRUŽNA ŠTAMPA d.d., Jakićeva 1, P.P. 910, Zagreb