GODINA VI > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1 GODINA V > BROJ 6 > BROJ 5 > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1 > KNJIGE > LINKOVI > IZRADA WEB STRANICA IZRADA WEB STRANICA Samostalna izrada web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć našeg CMS-a. Moderni dizajni za Vašu web stranice. Korištenje administracije slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija te ostvarite svoju prvu web stranicu u trenu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog... Mobilna responzivnost predstavlja prilagođavanje web stranice svim uređajima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve stranice. SEO optimizacija će omogućiti vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama (poput Google-a) za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci. Dizajn responzivnih web stranica, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica... |
SVIJET OKO NAS MAĐARSKA PREUZIMA VODSTVO Lučić, K. Mađarska modernizira i unaprjeđuje sektor svinjogojstva pripremajući se za ulazak u EU u svibnju, 2004. Mađarski uzgajivači svinja udružuju se u zadruge što bi ih osnažilo i pomoglo im u poboljšanju standarda, ali i u postizanju boljih dogovora kada Mađarska pristupi Europskoj uniji u svibnju ove godine. Vlada se također nada da će iskoristiti posebne zajmove Europske unije za uspostavu barem jedne ogledne farme svinja kako bi pomogli svojim farmerima u prihvaćanju najnovijih metoda i tehnologija kako bi bili konkurentni ostalim europskim proizvođačima. Iznio je to mađarski zamjenik ministra pri Ministarstvu agrikulture i regionalnog razvoja, profesor Peter Biacs, na Svjetskom svinjogojskom kongresu, održanom u Britaniji prošle godine. Mađarska se prilagođava Europskoj uniji Profesor Biacs je naglasio da mađarski uzgajivači svinja u proteklih nekoliko godina u velikoj mjeri primjenjuju modernu tehnologiju u uzgoju, te odnedavno djeluju u smjeru poboljšanja dobrobiti svinja, ali je priznao da još ima dosta za napraviti na tom putu. Vjeruje kako bi od velike pomoći bila izgradnja ogledne farme svinja na kojoj bi farmeri u Mađarskoj mogli vidjeli kako bi stvari trebale izgledati i biti napravljene. Tako bi se znanje i njegova praktična primjena brzo proširili po svim farmama u zemlji te pomoći da svi budu u toku. Vlada je naročito motivira male i srednje uzgajivače, koji drže od 100 do 1000 svinja, da stvore zadruge koje bi im pomogle prodavati njihovu svinjetinu jer svaki zasebno nisu dovoljno veliki da konkuriraju na EU tržištu. Kao zadrugari, također bi se mogli prijaviti za posebne EU subvencije koje su dostupne za plasiranje svinjetine na tržište, jednako kao i zajmovi za projekte poboljšanja sigurnosti hrane, dobrobiti životinja te zaštitu okoliša. Time bi se pomoglo u osiguravanju tržišta za industriju koja je bila zaokupljena problemima prevelike proizvodnje, što uzrokuje političke napetosti između uzgajivača i proizvođača od 90-tih godina prošlog stoljeća, kada je Mađarsku također pogodio gubitak izvoznog tržišta na području bivšeg Sovjetskog Saveza. Neke od situacija su bile toliko ozbiljne da je vlada bila prisiljena pregovarati između dviju suprotstavljenih strana. Proizvodnja svinja je bila na vrhuncu 80-tih, kada se godišnje klalo oko 12 milijuna svinja. Danas taj broj iznosi 6 milijuna svinja godišnje, a posljedica je nekih radikalnih poteza nakon gubitka unosnog izvoznog tržišta bivšeg Sovjetskog saveza. Bivše državne svinjogojske farme, koje posjeduju vlastite klaonice te mješaonice hrane, još uvijek čine oko 85 % proizvodnje, ali broj individualnih, privatnih farmera raste pa oni sada proizvode oko milijun svinja. Proizvodnja svinjetine i izvoz Mađarska je 2000. godine bila na 26. mjestu na svijetu po proizvodnji svinjskog mesa, s uzgojnim stadima od 400.000 krmača i klanjima više od 6 milijuna svinja godišnje. Takva je proizvodnja premašivala potrebe vlastitog tržišta. Stoga se Mađarska oslanja na izvozna tržišta da bi održala svoju proizvodnju svinjskog mesa. U proteklim godinama, razvila je nova izvozna tržišta na Dalekom Istoku. Također izvozi žive svinje u EU. Glavna izvozna tržišta Mađarske uključuju Japan, Južnu Koreju, Njemačku i Rusiju. Sada s nestrpljenjem očekuje pristup EU, kada će plaćanje i propisi za registrirane proizvode i farme, te povećana podrška ruralnim područjima, osigurati uzgajateljima svinja dobre uvjete za razvoj. Takva bi situacija trebala pomoći proizvođačima žitarica da se osigura dobra proizvodnja, čime bi se pomoglo i domaćim proizvođačima stočne hrane da opskrbe životinje s jeftinijom hranom. Slobodna trgovina na proširenom tržištu od između 450 i 500 milijuna ljudi također znači i veću sigurnost za sektor svinjogojstva. Napredak u sektoru svinjogojstva Profesor Biacs je istaknuo da su mađarski uzgajivači svinja već napravili dosta u pogledu sigurnosti hrane i dobrobiti životinja, gdje kvaliteta uvjeta života svinja postaje sve važnija i za proizvođače i za potrošače. Vlada je nedavno uspostavila novi «zakonski instrument» za kontrolu uzgoja i držanja stoke, pa tako i svinja. Mogućnost ulaženja u trag životinji također postaje vrlo važna, ne samo za uzgajivače svinja, već i za krajnje potrošače koji žele saznati porijeklo hrane, kako bi mogli razmotriti što leži iza cijena te procijeniti utjecaj kakvoće na cijenu. Prilagodba EU Promatrači kažu da je Mađarska bolje pozicionirana od Poljske za prilagodbu pravilima i strukturama EU. Smatraju da je struktura mađarske agrikulture slična ostalim članicama EU, a farme su, uglavnom, dovoljno velike da budu posao s dobrom ekonomskom perspektivom, naročito ukoliko se manje farme potakne na stvaranje zadruga. Također, postoji veća koordinacija među vladinim tijelima i trgovinskim udruženjima te sofisticiranije marketinške tehnike i tržišne informacije, koje proizvođači mogu koristiti za razvoj svojih proizvoda i na poljima osiguranja i garancije kvalitete. Mađarska se također već počela integrirati u zapadnjačke ekonomske i političke strukture. Na primjer, 2001. godine je zabranila dodavanje mesnog i koštanog brašna u stočnu hranu. Iako poticatelji rasta, koji se postupno isključuju iz prehrane u EU nisu zabranjeni u Mađarskoj, proizvođači moraju dobiti dozvolu područne veterinarske službe prije nego ih upotrijebe u proizvodnji stočne hrane. Što se tiče zdravlja životinja, vlada je već uspostavila mrežu od 20 veterinarskih stanica u svakoj županiji, ili regiji, koje pomažu uzgajivačima radi poboljšanja uvjeta proizvodnje. Cijeli članak dostupan je u tiskanom izdanju |
Naslovnica Riječ urednice AKTUALNO "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno Hrvatsko" TEHNLOGIJA Soljenje u proizvodnji trajnih proizvoda (I) IZ LITERATURE I PRAKSE Aktivitet vode (aw) kao čimbenik održivosti mesa SVIJET OKO NAS Mađarska preuzima vodstvo TRŽIŠTE MESA Tržište svinja Tržište goveda TRŽIŠTE RIBE Slatkovodna riba u uzgajalištima Morska riba u uzgajalištima ODABRANE STRANICE Iz Zakona o zaštiti potrošača (NN RH broj 96/2003) UZGOJ ŽIVOTINJA Uzgoj pernate divljači - fazan ZNANSTVENO - STRUČNI DIO ORGINALNI ZNANSTVENI RAD Utjecaj omamljivanja strujom na kakvoću brojlera PRETHODNO PRIOPĆENJE Higijenska ispravnost polutrajnih kobasica STRUČNI RAD Čišćenje i dezinfekcija u mesnoj industriji REVIJALNI PRIKAZ Značenje starter-kultura u proizvodnji trajnih kobasica REVIJALNI PRIKAZ Brze metode za određivanje mikroorganizama u namirnicama Prikaz iz literature Obavijesti Upute autorima IN MEMORIAM
|
|
MESO PRVI HRVATSKI ČASOPIS O MESU Poslovni forum d.o.o. - Usluge izrade web stranica |