|
|
|
|
|
|
 |
|
|
|
|
||||||||||||||||||
  GODINA VI > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1 GODINA V > BROJ 6 > BROJ 5 > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1  > KNJIGE > LINKOVI > IZRADA WEB STRANICA 
 IZRADA WEB STRANICA Samostalna izrada web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć našeg CMS-a. Moderni dizajni za Vašu web stranice. Korištenje administracije slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija te ostvarite svoju prvu web stranicu u trenu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog... Mobilna responzivnost predstavlja prilagođavanje web stranice svim uređajima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve stranice. SEO optimizacija će omogućiti vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama (poput Google-a) za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci. Dizajn responzivnih web stranica, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica... |
 |
 
UZGOJ ŽIVOTINJA UZGOJ PERNATE DIVLJAČI FAZAN Dr.sc. Zlatko Janječić, docent, Agronomski fakultet, Zagreb, Zavod za hranidbu Podrijetlo fazana Fazan ili gnjetao (hrvatski naziv koji se rijetko koristi), nije dio autohtone europske faune, a njegov naziv potječe od imena rijeke Phasis u Aziji gdje je i njegova pradomovina. Nakon isušivanja prostranih područja srednje Azije, koje je praćeno nastajanjem pustinja, održali su se samo u oazama te je započela migracija u ostale dijelove svijeta. U 5. st. poznat je u Grčkoj, a na područje Italije naseljen je u doba Rimskog Carstva čije su ga legije prenijele u Francusku, južnu Englesku i sjevernu Afriku. Od 14. st. uzgaja se u Češkoj i Bavarskoj i do početka 20. stoljeća obitava po čitavoj Europi (osim Islanda). Od 1928. godine nalazi se i u Australiji tako da nastanjuje pet kontinenata. U naše je krajeve unesen krajem 18. stoljeća, a značajniji uzgoj fazana razvio je grof Marko Bomballes u Zelendvoru kraj Varaždina 1870. godine, gdje je i danas najveća fazanerija u Hrvatskoj. Pred oko tri desetljeća, nakon što je savladana tehnologija umjetnog uzgoja fazana i otpočela industrijska proizvodnja njihove hrane, osniva se više fazanerija diljem cijele naše domovine. U tim fazanerijama proizvodio se lovni fazan koji je križanac između četiri vrste fazana unesenih u Hrvatsku najprije iz Češke, a kasnije iz ostalih zemalja. Vrste fazana Najpoznatija i najčešće vrsta u nas je običan fazan (Phasianus colhicus colhicus). Razlike između mužjaka i ženke izražene su kao u malo koje vrste pernate divljači. Dok je koka neugledne sivosmeđe boje prilagođene okolišu, dotle je mužjak raskošno obojen kao niti jedna europska ptica. Boja njegova perja je bakreno crvena, glava tamno zelenoplava i vrat tamno plav sa zelenim metalnim sjajem. Oko očiju ima kožasto resastu tvorevinu izrazito crvene boje promjera oko 3 cm. Leđa su mu crvenkasta s bakrenim sjajem. Ramena su crveno žuta do tamno crvena, prsa su mu crveno mrke boje s crno obrubljenim percima, a trbuh crveno siv. Rep mu je crveno mrk, a repna pera imaju poprečne crne pruge. Kljun je žućkasto mrke boje. U donjoj trećini na stražnjem dijelu nogu ima izraslinu poput trna dužine oko 15 mm (ostruga). Koke nemaju ostrugu ili je samo naznačena. Masa odraslog fazana iznosi 1,2-1,5 kg, a dužine je oko 110 cm, od čega polovina otpada na rep. Koka je manja, dužine oko 50 cm, a rep joj je dug 30 cm. Masa odrasle koke iznosi oko 1 kg. Fazani spolno sazrijevaju s 8-10 mjeseci, a mogu živjeti i do 18 godina. Osjetila fazana dobro su razvijena, naročito sluh i vid, dok im je njuh slabo razvijen kao i kod drugih ptica. Od ostalih vrsta fazana potrebno je spomenuti mongolskog fazana (P.c. mongolicus), koji je kod nas najveća podvrsta fazana a lako ga prepoznajemo po bijeloj ogrlici oko vrata koja u donjem dijelu nije spojena. Ovaj fazan je otporniji na loše klimatske uvjete, a koke nose nešto više jaja od običnog fazana zbog čega je cjenjeniji u umjetnom uzgoju. Uz ove dvije spomenute vrste fazana, u našim područjima još obitavaju i kineski fazan (P. c. torquatus) te zeleni ili crni fazan (P. c. tenobrosus). Rasprostranjenost i način života fazana Fazan je divljač nizinskih predjela, ali i onih brdovitih, do 600 metara nadmorske visine. Voli kontinentalnu klimu s malo oborina tijekom zime, jer u snijegu teško nalazi hranu. U Hrvatskoj ga ima posvuda osim u Gorskom Kotaru, dijelu Like, višim predjelima Dinarida te na većini manjih otoka. Tipična je dnevna životinja, kojoj aktivnost započinje s rađanjem dana, da bi se 3 sata nakon izlaska sunca povukao u zaklon gdje miruje ili se prpoši. Ponovno je aktivan u kasne poslijepodnevne sate i pred večer kada traži hranu i prenoćište. Hrane se raznim insektima i njihovim larvama i kukuljicama, mekušcima, zmijama, gušterima, a pojedu i poljskog miša. Od biljne hrane jedu šumske plodove kao hrastov žir, šumske plodine (maline, kupine, jagode), razno voće, sjemenke žitarica i korove, ali i grožđe i rajčice. Načini uzgoja fazana Fazane možemo uzgajati na tri načina; prirodno, umjetno i kombinirano. Cijeli članak dostupan je u tiskanom izdanju |
|
  Naslovnica Riječ urednice AKTUALNO "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno Hrvatsko" TEHNLOGIJA Soljenje u proizvodnji trajnih proizvoda (I) IZ LITERATURE I PRAKSE Aktivitet vode (aw) kao čimbenik održivosti mesa SVIJET OKO NAS Mađarska preuzima vodstvo TRŽIŠTE MESA Tržište svinja Tržište goveda TRŽIŠTE RIBE Slatkovodna riba u uzgajalištima Morska riba u uzgajalištima ODABRANE STRANICE Iz Zakona o zaštiti potrošača (NN RH broj 96/2003) UZGOJ ŽIVOTINJA Uzgoj pernate divljači - fazan ZNANSTVENO - STRUČNI DIO ORGINALNI ZNANSTVENI RAD Utjecaj omamljivanja strujom na kakvoću brojlera PRETHODNO PRIOPĆENJE Higijenska ispravnost polutrajnih kobasica STRUČNI RAD Čišćenje i dezinfekcija u mesnoj industriji REVIJALNI PRIKAZ Značenje starter-kultura u proizvodnji trajnih kobasica REVIJALNI PRIKAZ Brze metode za određivanje mikroorganizama u namirnicama Prikaz iz literature Obavijesti Upute autorima IN MEMORIAM 
|
||||||||||||||||
|
|
|
|
MESO PRVI HRVATSKI ČASOPIS O MESU  Poslovni forum d.o.o. - Usluge izrade web stranica |
|
