GODINA VI > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1 GODINA V > BROJ 6 > BROJ 5 > BROJ 4 > BROJ 3 > BROJ 2 > BROJ 1 > KNJIGE > LINKOVI > IZRADA WEB STRANICA IZRADA WEB STRANICA Samostalna izrada web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć našeg CMS-a. Moderni dizajni za Vašu web stranice. Korištenje administracije slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija te ostvarite svoju prvu web stranicu u trenu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog... Mobilna responzivnost predstavlja prilagođavanje web stranice svim uređajima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve stranice. SEO optimizacija će omogućiti vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama (poput Google-a) za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci. Dizajn responzivnih web stranica, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica... |
PRIKAZ IZ LITERATURE Pozio, E., G.V. Celano, L. Sacchi, C. Pavia, P. Rossi, A. Tamburrini, S. Corona, G. La Rosa (1998): Distribution of Trichinella spiralis larvae in muscles from a naturally infected horse. Distribucija larvi Trichinella spiralis u mišićima prirodno invadiranih konja. Veterinary Parasitology, Vol. 74, Issue 1,19-27. Epidemiološka istraživanja provedena tijekom pojave 10 slučajeva trihineloze između 1975. i 1994. godine pokazala su da je konjsko meso bilo mogući izvor invazije. Iako je u klaonicama u Americi i Europi rutinski pretraženo stotine tisuća uzoraka konjskih ošita umjetnom digestijom i trihineloskopijom, pozitivnih slučajeva nije bilo. U studenom 1996. u Italiji je otkriven invadirani konj uvezen iz Rumunjske. Parazit je determiniran kao Trichinella spiralis pomoću polimorfne DNA analize. Umjetnom digestijom 60 uzoraka tkiva različitih mišića iz 13 različitih dijelova trupa pokazalo se da su M.levator labii maxillaris, M. hyoideus transversus i M. buccinator 3 najinvadiranija mišića. Mišići jezika, maseter i ošit, koji su obično mišići izbora u dijagnostici, bili su na četvrtom, šestom i trinaestom mjestu prema stupnju invadiranosti. Mišići glave bili su invadirani u najvećem stupnju, a potom vratni mišići. Ovi rezultati mogu objasniti negativne nalaze dobivene rutinskim pretragama uzoraka konjskih ošita. Dorny, P., F. Vercammen, J. Brandt, W. Vansteenkiste, D. Berkvens, S. Geerts (2000): Sero-epidemiological study of Taenia saginata cysticercosis in Belgian cattle. Sero-epidemiološko istraživanje Taenia saginata cisticerkoze u belgijskih goveda. Veterinary Parasitology, Vol. 88, Issues 1-2, 43-49. Sero-epidemiološko istraživanje Taenia saginata cisticerkoze je provedeno radi utvrđivanja učestalosti invazije u goveda namijenjenih klanju. Između studenog 1997. i lipnja 1998. godine sakupljeno je 1164 uzoraka seruma u 20 izvoznih klaonica. Uzorci seruma su bili pretraženi na parazitarni antigen pomoću monoklonskih protutijela Ag-ELISA-om. Trideset šest uzoraka seruma (3,09 %) je bilo pozitivno, dok je inspekcijskim pregledom mesa istih životinja cisticerkoza utvrđena na samo tri trupa (0,26 %). Ovo istraživanje jasno pokazuje da se klasičnim metodama veterinarsko-sanitarnog pregleda mesa može otkriti samo manji broj invadiranih životinja. Hilwig, R. W., J. D. Cramer, K. S. Forsyth (1978): Freezing times and temperatures required to kill cysticerci of Taenia saginata in beef. Vrijeme i temperature smrzavanja potrebni za uništavanje cisticerka Taenia saginata u govedini. Veterinary Parasitology, Vol. 4, Issue 3, 215-219. Sondom su aplicirana invazivna jaja trakavice Taenia saginata govedima koja su potom privedena klanju nakon 12, 16 ili 24 tjedana. Trupovi su zatim bili smrzavani na šest različitih temperatura kroz različito vrijeme. Potom su se uzorci mesa odmrzavali na sobnoj temperaturi, a larve izdvajane manuelno. Kriterij vijabilnosti metacestoda su bili evaginacija skoleksa i peristaltički pokreti stijenki larvalnih mjehura. Šesnaest i posebice dvanaest tjedana stari cisticerki su bili osjetljiviji na letalne učinke smrzavanja nego cisticerki stari 24 tjedna. Da bi se osiguralo odumiranje svih cisticerka bili su potrebni slijedeći uvjeti: smrzavanje na -5 ºC kroz 360 sati, na -10 ºC 216 sati i na -15 ºC (ili niže) 144 sata. Suzzi, Giovanna, F. Gardini (2003): Biogenic amines in dry fermented sausages. Biogeni amini u sušenim fermentiranim kobasicama. Journal of Food Microbiology, Vol. 88, Issue 1, 41-54. Biogeni amini su spojevi koji su u živom organizmu odgovorni za mnogobrojne procese. Oni mogu biti prisutni u različitim vrstama namirnica, poput voća i povrća, mesa, ribe, čokolade i mlijeka, ali se također mogu stvarati u velikim količinama aktivnošću mikroorganizama preko dekarboksilacije aminokiselina. Prekomjerni unos biogenih amina može naškoditi ljudskom zdravlju i prouzročiti različite simptome od strane živčanog, krvožilnog i probavnog sustava. Velik ukupni broj bakterija, koji karakterizira fermentirane proizvode, često dovodi do znatnog nakupljanja biogenih amina, posebice tiramina, 2-feniletilamina, triptamina, kadaverina, putrescina i histamina. Međutim, dokazana su velika odstupanja u količini amina u istim tipovima fermentiranih proizvoda. Te razlike ovise o mnogim čimbenicima: kvalitativnom i kvantitativnom sastavu prisutne bakterijske mikroflore, kemijsko-fizikalnim uvjetima i stupnju higijene u proizvodnji. Fermentirane kobasice su u svijetu vrlo proširena vrsta fermentiranih mesnih proizvoda i mogu biti izvorom biogenih amina. Čak i u nepostojanju zakonskih odredbi s obzirom na prisutnost tih spojeva u kobasicama i drugim fermentiranim proizvodima, sve se veća pažnja posvećuje biogenim aminima, posebice zbog velikog broja potrošača s pojačanom osjetljivošću na njih uslijed inhibicije aminooksidaza, enzima odgovornih za detoksikaciju biogenih amina. Cilj ovog rada bio je utvrditi prisutnost biogenih amina i proučiti najvažnije čimbenike koji utječu na njihovo nakupljanje u fermentiranim kobasicama. To uključuje i utjecaj rasta prisutne mikroflore kao i starter-kultura u različitim fazama proizvodnje fermentiranih kobasica. Osim toga je istražena i primjena starter-kultura sastavljenih od mikroorganizama s aminooksidaznom aktivnošću u cilju kontrole ili smanjivanja nakupljanja biogenih amina tijekom zrenja i pohrane kobasica. Nevijo Zdolec Cijeli članak dostupan je u tiskanom izdanju |
Naslovnica Riječ urednice AKTUALNO "Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno Hrvatsko" TEHNLOGIJA Soljenje u proizvodnji trajnih proizvoda (I) IZ LITERATURE I PRAKSE Aktivitet vode (aw) kao čimbenik održivosti mesa SVIJET OKO NAS Mađarska preuzima vodstvo TRŽIŠTE MESA Tržište svinja Tržište goveda TRŽIŠTE RIBE Slatkovodna riba u uzgajalištima Morska riba u uzgajalištima ODABRANE STRANICE Iz Zakona o zaštiti potrošača (NN RH broj 96/2003) UZGOJ ŽIVOTINJA Uzgoj pernate divljači - fazan ZNANSTVENO - STRUČNI DIO ORGINALNI ZNANSTVENI RAD Utjecaj omamljivanja strujom na kakvoću brojlera PRETHODNO PRIOPĆENJE Higijenska ispravnost polutrajnih kobasica STRUČNI RAD Čišćenje i dezinfekcija u mesnoj industriji REVIJALNI PRIKAZ Značenje starter-kultura u proizvodnji trajnih kobasica REVIJALNI PRIKAZ Brze metode za određivanje mikroorganizama u namirnicama Prikaz iz literature Obavijesti Upute autorima IN MEMORIAM
|
|
MESO PRVI HRVATSKI ČASOPIS O MESU Poslovni forum d.o.o. - Usluge izrade web stranica |