POKLON BON u vrijednosti 500 kuna
Besplatni poklon bon u vrijednosti 500 kuna koji možete iskoristiti Vi ili ga pokloniti drugoj osobi ili poslovnom subjektu. Pravi poklon za Vas ili Vaše poslovne partnere koji možete iskoristiti kako bi unaprijedili svoje poslovanje i marketing.
Link na poklon bon - Iskoristite popuste!
 

 

 
IZRADA WEB STRANICA ZA PODUZETNIKE
Izrada web stranica po izuzetno povoljnim cijenama. Izrada internet stranica koje možete uvijek samostalno ažurirati bez ikakvih dodatnih troškova. Objavite neograničeni broj tekstova, objavite sve ponude, akcije, oglase, kataloge...
Link za opširnije informacije o povoljnoj izradi kvalitetnih CMS web stranica
 

 

 
PRIMJERI UGOVORA, POSLOVNIH PLANOVA, IMENICI
Korisni primjeri ugovora, obrasci, primjeri poslovnih planova, imenici za direktni marketing, usluga sastavljanja imenika i baza podataka po Vašim potrebama, pretraživanje baza podataka, trgovačko zastupanje i posredovanje...
Informirajte se o našim uslugama - Isplati se!
 

 













 

 
NAPOMENA!
U nastavku je sadržaj web stranice koja je izrađena prije dosta vremena. S obzirom na protek vremena, neke od informacija možda više nisu aktualne. Za aktualne i ažurirane informacije, posjetite naslovnu stranicu ovog web portala.
Link na naslovnu stranicu web portala www.poslovniforum.hr
 

 


NAPOMENA!


GODINA VI

> BROJ 4

> BROJ 3

> BROJ 2

> BROJ 1

GODINA V

> BROJ 6

> BROJ 5

> BROJ 4

> BROJ 3

> BROJ 2

> BROJ 1



> KNJIGE

> LINKOVI

> IZRADA WEB STRANICA

Klikni za pregled priloga
PREGLED SVIH USLUGA ZA PODUZETNIKE KOJE SU VAM NA RAPOLAGANJU NA POSLOVNOM FORUMU



 IN MEMORIAM
 
    

Prof.dr.sc. ĐURO ROSEG

(12.9.1927. Maribor - 10.12.2003. Zagreb)

Umirovljeni redoviti profesor Prehrambeno-Biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i znanstveni savjetnik dr.sc. Đuro Roseg preminuo je dne 10.12.2003. godine nakon duge i teške bolesti u 77. godini života. Posljednji oproštaj s dragim kolegom bio je na Zagrebačkom krematoriju 15.12.2003. godine.

Dr. Đuro Roseg rodio se 12.09.1927. godine u Mariboru.
U Mariboru je započeo školovanje a nastavio ga je u Osijeku, gdje je završio gimnaziju pa se nakon mature upisao na Veterinarski fakultet u Zagrebu gdje je diplomirao 25.10.1954. Nakon diplomiranja radio je kratko vrijeme u Poljoprivrednoj zadruzi Retfala u Osijeku gdje je vodio peradarsku proizvodnju. Godine 1956. prešao je na rad u Poljoprivredni kombinat Belje. U Belju je radio na poslovima klaoničke tehnologije. Tu je osnovao mikrobiološki laboratorij i sudjelovao je u izgradnji novog Belja. Počeo je kao glavni tehnolog, potom je obnašao dužnost tehničkog direktora i nastavio kao jedan od zamjenika generalnog direktora Belja. Na Belju je projektirao za ono vrijeme najsuvremeniju klaonicu i hladnjaču, sudjelovao je u njihovoj izgradnji i uhodavanju u rad. Sudjelovao je u osmišljavanju proizvoda i proizvodnje prvenstveno za izvoz. Na Belju je započela bogata stručna i znanstvena publicistička djelatnost dr. Rosega i postizanje doktorata znanosti obranom teze "Utjecaj autolitičkih procesa na smrzavanje i defrostaciju mesa peradi" 1965. godine.
Radeći na Belju svladao je dr. Roseg problematiku tehnologije u mesnoprerađivačkom području a među ostalim i problematiku košer klanja za izvoz mesa u Izrael.

Tijekom rada na Belju sudjelovao je u osnivanju Poljoprivredno-Prehrambenobiotehnološkog fakulteta u Osijeku i bio je više godina honorirani nastavnik u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi na tom fakultetu.

Godine 1967. prešao je dr. Roseg kao već cijenjeni prehrambeni tehnolog na rad u Mesnu industriju Gavrilović u Petrinji. Tu je bio direktor razvoja pa je nastavio rad na kreaciji novih proizvoda i na uvođenju novih postrojenja za primarnu i sekundarnu proizvodnju i preradu mesa te rad na boljem iskorištavanju sekundarnih sirovina i na neškodljivom uklanjanju klaoničkih otpadaka. Sudjelovao je u izgradnji nove tvornice Gavrilović, projektirao je i nadzirao izgradnju tada najsuvremenije kompjuterizirane linije klanja, prerade i transporta.

U Gavriloviću je radio do 1974. godine kada je prešao na rad u novoosnovani Centar za tehnologiju animalnih namirnica pri Veterinarskom fakultetu u Zagrebu. U Centru je radio na programima proizvodnje i prerade animalnih namirnica, na osmišljanju gotovih i polugotovih jela od mesa, ribe i jaja, na konzultacijama pri nabavi nove opreme, na uhodavanju nove opreme u rad, na racionalizaciji proizvodnje, na kontroli sanitarne i tržišne ispravnosti proizvodnje i proizvoda, na osposobljavanju stručnjaka za rad u proizvodnji, na projektiranju novih proizvodnih pogona i na poboljšanju rada u već postojećim te na zaštiti okoliša u vezi s proizvodnim pogonima. Uspješnom radu Centra dao je golemi doprinos i kao zaposlenik i kao predstojnik Centra od 1980. do 1984. godine.

Godine 1984. izabran je za profesora na Prehrambeno-Biotehno-loškom fakultetu u Zagrebu gdje je ostao do umirovljenja 1991. godine. Na Fakultetu je dr. Roseg sudjelovao u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi. Vodio je kolegije Tehnologija mesa i ribe, Poznavanje sirovina u prehrambenoj industriji, Higijena i sanitacija u prehrambenoj industriji te Procesi i priprema hrane. Bio je mentor u 50 diplomskih te u 4 magistarska i 4 doktorska rada. Godine 1985. osnovao je na Fakultetu pokusni laboratorij za tehnologiju mesa i ribe. Pored nastavnih djelatnosti nastavio je rad na tehnološkom području pa je izradio brojne tehnološke projekte malih obiteljskih klaonica, pršutana i drugih mesoprerađivačkih pogona, nadzirao je njihovu izgradnju i pokusni rad.

Nakon umirovljenja nastavio je još neko vrijeme svoju djelatnost u nastavi i u tehnološkom projektiranju te u publicističkoj djelatnosti. Bio je i jedan od osnivača Udruge veterinarskih umirovljenika Zagreba i Zagrebačke županije te član njenog Nadzornog odbora.
Publicistički opus dr. Rosega čini preko 300 bibliografskih jedinica od čega je 8 knjiga, preko 50 pisanih znanstvenih radova, veliki broj znanstvenih priopćenja na domaćim i inozemnim skupovima, veliki broj stručnih radova, stručnih priopćenja i članaka te brojni tehnološki projekti temeljem kojih su izgrađeni i dograđeni "Belje", "Gavrilović", "5.maj" – Bjelovar, i mnogi drugi mesoprerađivački pogoni.

Sudjelovao je na brojnim savjetovanjima o problematici prehrambene proizvodnje u bivšoj državi te na studijskim boravcima u mnogim europskim zemljama te u Kanadi i Sjedinjenim državama.
Dr. Roseg je pripremio osnove za tiskanje većeg broja knjiga iz problematike proizvodnje, prerade i prometa animalnih namirnica te rukopis za knjigu radnog naslova "O razvitku tehnologije i higijene mesa u Hrvatskoj".
Nažalost, smrt ga je pretekla.

Pored nastavne, znanstvene i stručne djelatnosti bavio se amaterski umjetničkom fotografijom pa je priredio nekoliko samostalnih izložbi.
Smrću dr. Đure Rosega gubimo vrsnog stručnjaka i znanstvenika, dragom kolegu i prijatelja, susretljivog čovjeka i nepopravljivog optimista. Sačuvat ćemo ga u trajnom sjećanju.

   U Zagrebu, 08.01.2004.

                                           Dr. Mladen Zobundžija
 


 IN MEMORIAM


Tužan i hladan je bio ponedjeljak 15.12.2003. godine, kada je u nazočnosti svojih najbližih,obitelji i rodbine, kolega prijatelja i znanaca naš uvaženi i štovani suradnik prof.dr.sc. ĐURO ROSEG, ispraćen u vječni smiraj na Zagrebačkom krematoriju.

Više od 50 godina bavio se prehrambenom tehnologijom, primarnom tehnologijom i higijenom mesa te bi se njegov plodonosan životopis mogao podijeliti na gospodarsku, nastavnu i znanstvenu djelatnost, iako je svaka podjela nemoguća jer je prof. Roseg bio u isto vrijeme i ugledni gospodarstvenik i nesvakidašnji nastavnik i nadasve znanstvenik.
Mogli bismo navesti značajne podatke njegove stručne biografije: od mature do doktorata, od PZ Retfala do mesne industrije Gavrilović,nastavne i znanstvene funkcije na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Osijeku i Zagrebu, Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu, Veterinarskom fakultetu u Zagrebu, stručne znanstvene radove, projekte, inovacije,objavljene i neobjavljene publikacije. Nabrajanje bi dovelo do nedovoljno rečenog kao i nenamjernih propusta. Život našeg dragog suradnika, profesora Rosega, mogao bi se opisati u nekoliko opsežnih izdanja biografije, što ćemo, nadam se, jednom objaviti.

U uredništvu časopisa Meso, prof. Roseg se aktivno uključio od prvog dana. Uvijek ću se rado sjećati naših dugih razgovora, njegovih dobronamjernih i gotovo očinskih savjeta, njegovih zamisli i ideja, lakoće rješenja svih problema, njegovog bodrenja i dobrih želja i onda kada se to činilo nemoguće!

Uvijek s olovkom u ruci, jednostvano i s osmijehom na licu, u nekoliko rečenica i shematskih prikaza, objasnio bi mi kako smo na dobrom putu te dao naslutiti da možemo još bolje. Neumorno je radio, pisao, stvarao i istraživao, vizionarski, marljivo i altruistički, vječito pred novim zadatkom, kao da je to prvi put... uvijek skromno...

Često bi mi ispričao poneku crticu iz svog života posvećenog struci koju je s ljubavlju izabrao.
Jednom prilikom o svom radu u Belju, prof. Roseg je rekao:
«Prilikom posjete generalnog direktora Sljemena gos. Martona, jednog od vrlo značajnih osoba mesne industrije Hrvatske u to doba, te obilaska naših malih, skučenih i nenamjenskih prostora,
gos. Marton me je upitao koliko dnevno proizvodim polukonzervi.
Na moj odgovor 10 t nije mi vjerovao, (a kada sam ga upozorio da u protivnom idem na disciplinsku komisiju) okrenuo se razrogačena lica svjim suradnicima rekavši: ovaj dečkić u sobici proizvodi 10 t, a vi u velikim Sljemenovim halama niste u stanju proizvesti niti 3 t!»

Dječačić iz ove istinite priče ostao je isti cijeli život!

Uredništvo časopisa Meso, zahvalno je prof. Rosegu na njegovoj neiscrpnoj i natprosječnoj radnoj energiji, nesebičnom podučavanju i informiranju u cilju prosperiteta časopisa. Prof.dr. Đuro Roseg dao je dragocjen doprinos veterinarskoj struci u svim područjima pa tako i u okviru našeg časopisa. Svojim radom zadužio je veterinarsku znanost i struku kao i naše uredništvo. Znanstveni i stručni opus prof.dr. Đure Rosega vrlo je bogat pa je nemoguće ukratko iznijeti i uopće izdvojiti najvažnije jer on, predstavlja najveći dio njegova života.

Veterinari Hrvatske zadržat će ga s dužnim poštovanjem u trajnom sjećanju. Uredništvo časopisa Meso izgubilo je zaslužnog i marljivog promicatelja struke te nadasve plemenitog čovjeka i prijatelja.


                         Katarina Lučić
                                             Uredništvo časopisa Meso
















Naslovnica

Riječ urednice

AKTUALNO

"Hrvatska kvaliteta" i "Izvorno Hrvatsko"

TEHNLOGIJA

Soljenje u proizvodnji trajnih proizvoda (I)

IZ LITERATURE I PRAKSE

Aktivitet vode (aw) kao čimbenik održivosti mesa

SVIJET OKO NAS

Mađarska preuzima vodstvo

TRŽIŠTE MESA

Tržište svinja

Tržište goveda

TRŽIŠTE RIBE

Slatkovodna riba u uzgajalištima

Morska riba u uzgajalištima

ODABRANE STRANICE

Iz Zakona o zaštiti potrošača (NN RH broj 96/2003)

UZGOJ ŽIVOTINJA

Uzgoj pernate divljači - fazan

ZNANSTVENO - STRUČNI DIO

ORGINALNI ZNANSTVENI RAD

Utjecaj omamljivanja strujom na kakvoću brojlera

PRETHODNO PRIOPĆENJE

Higijenska ispravnost polutrajnih kobasica

STRUČNI RAD

Čišćenje i dezinfekcija u mesnoj industriji

REVIJALNI PRIKAZ

Značenje starter-kultura u proizvodnji trajnih kobasica

REVIJALNI PRIKAZ

Brze metode za određivanje mikroorganizama u namirnicama

Prikaz iz literature

Obavijesti

Upute autorima

IN MEMORIAM





Ažurirano: 23. 9. 2019.



MESO
PRVI HRVATSKI ČASOPIS O MESU

ZADRUŽNA ŠTAMPA d.d., Jakićeva 1, P.P. 910, Zagreb