> TRGOVAČKO PRAVO > Internet trgovina > Izrada web trgovina > Internet trgovina u HR > Profitabilnost Interneta > Ugovori putem Interneta > Incoterms 2000 > Payterms Croatia > Oznake u trgovini > Rječnik ekonomije > Marine Terminology > New Terrorism Clauses > Marketing u trgovini > Duhovni kapital > Inozemna ulaganja > Novčane jedinice i oznake > Mjerne jedinice > EAN bar kod > Zakoni i propisi > Usluge za poduzetnike UGOVORI > Temeljna načela > Predmet i osnova > Sklapanje ugovora > Forma ugovora > Uvjeti > Zastupanje > Dvostrani ugovori > Ugovor o prodaji > Ugovor o djelu > Ugovor o radu > Ugovor o zajmu > Ugovor o kreditu > Ugovor o građenju > Ugovor o zakupu > Ugovor o zastupanju > Ugovor o posredovanju > Ugovor o nalogu > Ugovor o ortakluku > Ugovor o licenci > Ugovor o komisionu > Ugovor o kontroli > Ugovor o osiguranju > Ugovor o ostavi > Ugovor o uskladištenju > Ugovor o otpremanju > Ugovor o prijevozu > Ugovor o putovanju > Posrednički ugovor o putovanju > Ugovor o alotmanu > Primjeri ugovora Informacije > Sektor za trgovinu HGK > Poslovni WEB katalog > Trgovačke komore > AMCHAM > U.S. Commercial > Velika Britanija > Austrija > Njemačka > Hrvatska > Literatura
IZRADA WEB STRANICA Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog... Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci. Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica... Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing... >> Link na ponudu za izradu web stranica >>
|
Inozemna ulaganja u Republiku Hrvatsku Prema najnovijim podacima HNB-a, izravna strana ulaganja od 1993. do kraja 2002. godine iznose 7,474 milijuna američkih dolara. Prema međunarodno prihvaćenim definicijama, inozemna izravna ulaganja (foreign direct investment – FDI) predstavljaju stjecanje dionica ili vlasničkog udjela u rezidentnim poslovnim subjektima od nerezidentnih ulagača i obratno, a kojima se stječe 10% ili više udjela u vlasništvu. Prema svojim karakteristikama, strana se ulaganja dijele na inozemna izravna ulaganja koja stvaraju potpuno novu proizvodnu imovinu (greenfield investicije) i na one kojima se ulaže u već postojeću proizvodnu imovinu radi preuzimanja i povećanja učinkovitosti ili nastaju privatizacijom (brownfield investicije). Temeljem Odluke o prikupljanju podataka o inozemnim izravnim i portfolio ulaganjima (NN 4/97) te Upute za provedbu te odluke (NN 28/97, 14/98, 18/01), domaće pravne osobe dužne su Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti podatke o inozemnim izravnim i portfolio ulaganjima. Obveznici dostavljanja podataka su sve domaće pravne osobe u čijem kapitalu na kraju izvještajne godine inozemne institucije posjeduju udio veći od nule te sve domaće pravne osobe koje na kraju izvještajne godine posjeduju vlasnička ulaganja u inozemne institucije. Domaće pravne osobe dužne su dostaviti Godišnju prijavu inozemnih ulaganja počevši od 1996. godine, bez obzira na visinu uloga, a podnosi se najkasnije do 28. veljače po isteku izvještajne godine Direkciji za statistiku Hrvatske narodne banke. Godišnja prijava inozemnih ulaganja podnosi se na propisanom obrascu IU-GP koji je sastavni dio Upute za provedbu Odluke o prikupljanju podataka o inozemnim izravnim i portfolio ulaganjima. Ponajprije rat u Hrvatskoj te nestabilnost u cijeloj regiji i uz to vezana percepcija visokog političkog rizika razlozi su koji su strane investitore odvraćali od većih ulaganja u našu zemlju. Smirivanjem političkih prilika, najprije u Hrvatskoj, a potom i u okolnim zemljama, počeli su se stjecati uvjeti za veću zainteresiranost za ulaganja u Hrvatsku, a tome je pogodovala i postignuta makroekonomska stabilnost u zemlji. Međutim, unatoč tome, razmjerno nizak stupanj zanimanja stranaca za ulaganja u Hrvatsku, naročito u usporedbi s veličinom ulaganja u neke tranzicijske zemlje, ostalo je i dalje obilježje naše gospodarske stvarnosti. Prema najnovijim podacima HNB-a, izravna strana ulaganja od 1993. do kraja 2002. godine iznose 7,474 milijuna američkih dolara. U tih 7,474 milijuna USD na vlasnička ulaganja otpada 5,198 milijuna USD, 1,705 milijuna USD na ostala ulaganja te 592 milijuna USD na zadržane zarade. Najveći priljev deviznih sredstava u obliku vlasničkih ulaganja ostvaren je 1999. godine u iznosu od 1,2 mlrd USD, najvećim dijelom kao posljedica prvoga kruga privatizacije dionica HT-a. U 2000. godini izostao je drugi krug privatizacije HT-a, tako da je iznos vlasničkih ulaganja bio manji nego što se očekivalo. Manjak ulaganja djelomice je nadoknađen privatizacijom banaka (priljev sredstava od prodaje PBZ-a, Splitske banke i Riječke banke). Izravna strana ulaganja od 1,55 milijuna USD, od čega 814,97 mil USD predstavljaju vlasnička ulaganja, 2001. godinu čine rekordnom ponajviše radi drugoga kruga privatizacije HT-a i daljnje privatizacije financijskog sektora. Međutim, taj trend nije nastavljen 2002. godine, kada bilježimo samo 502,84 mil USD vlasničkih ulaganja (nije bilo privatizacije INA-e i HEP-a). Prema podrijetlu stranih ulaganja, najveći ulagač u Hrvatsku od 1993. do 2002. godine bila je Austrija sa uloženih 1,17 mlrd USD. Drugi najveći ulagač je Njemačka sa 1,69 mlrd USD, a SAD sa 1,13 mlrd USD na trećem je mjestu. Slijede Luksemburg sa 481,6 mil USD, Italija (326,65 mil USD), Nizozemska (269,57 mil USD), Slovenija (238,29 mil USD) te Velika Britanija i Sjeverna Irska (206,62 mil USD). Među značajnijim ulagačima nalaze se i zemlje kao što su Luksemburg i Lihtenštajn, pošto se praćenje izravnih stranih ulaganja za potrebe platne bilance provodi po načelu rezidentnosti trgovačkog društva koje je izvršilo ulaganje, a ne po rezidentnosti vlasnika društva jer se inozemna trgovačka društva služe svojim podružnicama u navedenim zemljama. Na zemlje Europske unije odnosi se 74% ulaganja, na ostale razvijene zemlje 19%, na zemlje u tranziciji 4%, ostale zemlje u razvoju 1% i na EBRD 2%. Od zemalja u tranziciji visoko sedmo mjesto zauzima Slovenija sa 3,17%. Od 1993. do 2002. godine inozemna izravna ulaganja u Hrvatsku realizirana su u brojnim sektorima. Oko 60% ukupnih inozemnih izravnih ulaganja odnosi se na telekomunikacije (26,25%), ostalo novčarsko posredovanje (21,35%) i proizvodnju farmaceutskih pripravaka (13,99%) privatizacijom HT-a, hrvatskih banaka te prodajom dionica Plive. klub Osim u trima navedenim djelatnostima, najveća su ulaganja bila u proizvodnju cementa (4,49%) te u hotele i motele (3,31%). Među deset djelatnosti u koje se najviše ulaže ulazi još i vađenje sirove nafte i plina (2,93), ostala trgovina na veliko (1,7%), proizvodnja piva (1,35%), proizvodnja opeke i crijepa (1,19%) te ostala trgovina na malo u nespecijaliziranim prodavaonicama (1,06%). Na ostale djelatnosti s udjelom manjim od 1% odnosi se 22,38 svih izravnih vlasničkih ulaganja. INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA U REPUBLIKU HRVATSKU OD 1993. DO 2002. u 000 USD
Izvor: HNB, HGK Statistika |