|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
||||||||||||||
 
> TRGOVAČKO PRAVO > Internet trgovina > Izrada web trgovina  > Internet trgovina u HR > Profitabilnost Interneta > Ugovori putem Interneta > Incoterms 2000 > Payterms Croatia > Oznake u trgovini > Rječnik ekonomije > Marine Terminology > New Terrorism Clauses > Marketing u trgovini > Duhovni kapital > Inozemna ulaganja > Novčane jedinice i oznake > Mjerne jedinice > EAN bar kod > Zakoni i propisi > Usluge za poduzetnike  UGOVORI > Temeljna načela > Predmet i osnova > Sklapanje ugovora > Forma ugovora > Uvjeti > Zastupanje > Dvostrani ugovori > Ugovor o prodaji > Ugovor o djelu > Ugovor o radu > Ugovor o zajmu > Ugovor o kreditu > Ugovor o građenju > Ugovor o zakupu > Ugovor o zastupanju > Ugovor o posredovanju > Ugovor o nalogu > Ugovor o ortakluku > Ugovor o licenci > Ugovor o komisionu > Ugovor o kontroli > Ugovor o osiguranju > Ugovor o ostavi > Ugovor o uskladištenju > Ugovor o otpremanju > Ugovor o prijevozu > Ugovor o putovanju > Posrednički ugovor o putovanju > Ugovor o alotmanu > Primjeri ugovora  Informacije > Sektor za trgovinu HGK > Poslovni WEB katalog > Trgovačke komore > AMCHAM > U.S. Commercial > Velika Britanija > Austrija > Njemačka > Hrvatska > Literatura 
IZRADA WEB STRANICA Naručite izradu modernih web stranica. U svega nekoliko minuta, kreirajte vrhunsku web stranicu uz pomoć naših CMS web stranica. Moderni dizajni za Vaše web stranice. Korištenje CMS web stranica slično je kao korištenje Facebooka, ne zahtjeva znanje kodiranja i programiranja. Započnite pisati, dodajte nekoliko fotografija i imate brzo svoju prvu web stranicu. Mijenjajte dizajn svoje stranice s lakoćom. Kreirajte web stranicu svoje tvrtke, web stranicu obrta, web stranicu udruge, započnite pisati blog... Mobilna responzivnost web stranica je prilagođavanje web stranice svim preglednicima (mobitel, tablet, računalo) i mora se implementirati na sve web stranice. Besplatna optimizacija za tražilice; SEO optimizacija omogućava vašoj web stranici da se prikazuje u prvih deset rezultata na tražilicama za pojmove koje pretražuju vaši budući kupci. Dizajn responzivnih web stranica, registracija domene, izrada CMS stranica, ugradnja web shopa, implementacija plaćanja karticama, ugradnja Google analyticsa, siguran hosting, prijava na tražilice, reklama na društvenim mrežama, ugradnja kontakt formulara za upite sa web stranica... Iskoristite ponudu: izrada web stranica i hosting po najnižim cijenama. Besplatna prijava na tražilice, besplatni e-mail, besplatna .hr domena, besplatna podrška za internet marketing... >> Link na ponudu za izradu web stranica >>
|
 |
 e-Croatia – Prijedlog strategije informatizacije Hrvatske Radna skupina Predsjednika Republike e-Croatia – Prijedlog strategije informatizacije Hrvatske KAZALO: POLITIČKA PODLOGA PRIJEDLOGA STRATEGIJE INFORMATIZACIJE IZVRŠNI SAŽETAK 1. RAZLOZI IZRADE STRATEGIJE 2. OSNIVANJE RADNE SKUPINE 3. MISIJA I ZADACI RADNE SKUPINE 4. OPĆI CILJEVI STRATEGIJE 5. POTICAJNO OKRUŽENJE ZA USPJEH STRATEGIJE 6. KLJUČNE KOMPONENTE STRATEGIJE Strateške odrednice informatizacije Hrvatske 7. KLJUČNI SEGMENTI STRATEGIJE I. Izrada upravnih mehanizama informacijskog društva II. Prilagodba standardima i zahtjevima e-Europe III. Informatizacija države i javnih djelatnosti IV. Informatizacija gospodarstva V. Poticanje poduzetništva u informacijski intenzivnim djelatnostima VI. Programi, pilot projekti i ideje 8. PROVEDBA STRATEGIJE PRILOG 1: ŽIVOTOPISI ČLANOVA RADNE SKUPINE PRILOG 2: BAZA ZNANJA ZA STRATEGIJU INFORMATIZACIJE PRILOG 3: NACIONALNI PROGRAM ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA (EP) PRILOG 4: ELEMENTI STRATEGIJE INFORMATIZACIJE ŠKOLSTVA POLITIČKA PODLOGA PRIJEDLOGA STRATEGIJE INFORMATIZACIJE Glavna politička pitanja tijekom predizborne kampanje na izborima za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora i tijekom kampanje za izbor Predsjednika Republike Hrvatske početkom 2000. godine bila su: pitanje predsjedničkih ovlasti i položaja Predsjednika Republike u političkom sustavu Hrvatske, zatim izolacija Hrvatske i gospodarska depresija, te socijalna kriza. Jedan od ključnih problema Hrvatske, koji nije bio istaknut u predizbornoj kampanji, jest tehnološko i informatičko zaostajanje te nedovoljno uključivanje u suvremene procese razvoja tehnologije. Globalizacijski procesi koji danas dijele svijet na dvije zone, na zonu stagnacije i zonu razvitka, presudno određuju i položaj pojedinih zemalja, pa i njihov politički subjektivitet. One zemlje koje ne uspijevaju artikulirati razvojne resurse u razvitku suvremenih tehnologija neminovno zaostaju i postaju politički patuljci na zemljopisnoj slici svijeta. Europa se sve više ujedinjuje i naša budućnost će biti ujedinjena Europa, u kojoj će se odluke donositi konsenzusom, svi europski narodi će živjeti svaki u svojem ukupnom kulturnom korpusu, a političke granice ostaju neizmijenjene pa time i svaki zahtjev za njihovom promjenom anakronizam. Hrvatska je tijekom proteklih desetak godina znatno zaostala u razvitku suvremene tehnologije i u primjeni informatike te u informatizaciji društva. Stoga je imperativ što prije preskočiti taj jaz. Zato sam neposredno po preuzimanju mandata Predsjednika Republike Hrvatske odlučio formirati posebnu stručnu Radnu skupinu sa zadaćom izrade prijedloga strategije informatizacije Hrvatske. Naš cilj mora biti uključivanje u moderne tijekove razvoja visoke tehnologije, naše mjesto mora biti ujedinjena Europa, a svi napori u razvoju pojedinih industrijskih ili uslužnih sektora moraju biti usmjereni tim temeljnim ciljevima. Radi ostvarivanja ovog cilja Hrvatska se mora preustrojiti na razvitak visoke tehnologije i na informatizaciju svih djelatnosti u privredi, državnoj upravi i društvu u cjelini. Zapošljavanje mladih generacija moramo usmjeriti u informatičke sektore i visoke tehnologije. Ovaj prijedlog i ova Radna skupina dala je glavne pravce aktivnosti kako to učiniti. S tim mislima i željama predajemo ovaj materijal sudu javnosti. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić IZVRŠNI SAŽETAK Europa i svijet ulaze u fazu informacijskog društva, odnosno društva znanja koje se gradi na razvoju i primjeni informacijske tehnologije. Prepoznajući tu temeljnu potrebu, Predsjednik Republike g. Stjepan Mesić osnovao je radnu skupinu za izradu Strategije informatizacije koja treba omogućiti Hrvatskoj ostvarenje sljedećih ciljeva: · što brži ulazak u međunarodne gospodarske, političke i sigurnosne integracije (Europska Unija, NATO i Svjetska trgovinska organizacija) te uvođenje zemlje u uspješno i demokratsko društvo znanja, · osposobljavanje državne vlasti i uprave za rješavanje strateških i tekućih problema informatizacije Hrvatske, · omogućivanje da hrvatska informatika postane strateški nositelj razvoja, učinkovitosti i uspjeha građana, trgovačkih društava i cijeloga društva. Ova Strategija zamišljena je kao sastavni dio cjelokupne strategije Republike Hrvatske, a ujedno je polazna osnova za izradu podstrategija (informatizacije gospodarstva, državne uprave, zdravstva, znanosti i obrazovanja, itd.). Strategija je koncipirana na temelju reinženjerskog pristupa, odnosno ne zagovara male pomake nego drastične zaokrete i radikalne promjene. Prijedlog sadrži opće ciljeve, razloge za izradu i ključne strateške odrednice informatizacije Hrvatske. U njemu je ukratko opisano i poticajno okruženje, odnosno skup mjera i aktivnosti kojima treba stvoriti ozračje društva znanja u kojem će se razvijati i afirmirati kreativnost, inovacija i poduzetnički duh. Ključni elementi strategije usmjereni su na ova područja: · izrada upravnih mehanizama informacijskog društva – što treba učiniti u organima državne uprave da bi ih se osposobilo za strateško promišljanje i ostvarivanje informacijskog društva u Hrvatskoj, · prilagodba standardima i zahtjevima e-Europe – što treba učiniti kako bi se ubrzao ulazak Hrvatske u europske integracije sa stajališta zahtjeva informatizacije, · informatizacija države i javnih djelatnosti – što treba učiniti kako bi država i javne djelatnosti postali uzorna informatizirana infrastruktura cjelokupnog razvoja Hrvatske, · informatizacija gospodarstva – što treba učiniti da informacijska tehnologija doprinese podizanju konkurentne sposobnosti hrvatskog gospodarstva te potakne gospodarske promjene i inovacije, · poticanje poduzetništva u informacijski intenzivnim aktivnostima – radi fiskalnog rasterećenja i ubrzanog razvoja informacijskog sektora gospodarstva. Zbog provedbe Strategije predlaže se imenovanje ministra za strateški razvoj i informatizaciju, osnivanje nacionalne agencije, investicijskog fonda i zaklade za informatizaciju, stručnog savjeta za informatizaciju te pokretanje pilot projekata, programa i aktivnosti ubrzanja procesa informatizacije Hrvatske. 1. Razlozi izrade strategije Informatika je nesumnjivo glavna poluga razvoja gospodarstva i društva u trećem tisućljeću. Globalne komunikacije, elektroničko poslovanje i Internet razvijenom svijetu donose sve više blagodati bogatstva, razvoja i demokracije. Najrazvijenije zemlje već desetljećima izgrađuju informacijsko društvo koje se temelji na znanju, inovacijama, informacijama i poduzetništvu. Informatika, posebice njeno glavno oruđe - Internet, postali su stožerna industrija budućnosti i temeljna infrastruktura društva, glavni pokretač razvoja, generator gospodarskog uspjeha i sredstvo povezivanja s međunarodnom zajednicom. Internet koji danas ima gotovo 300,000,000 korisnika doseći će 2004. godine milijardu korisnika, a do kraja sljedećeg desetljeća bit će na raspolaganju polovini svjetskog stanovništva. "Mreža" će postati središnji oblik i medij svih vrsta političkog, ekonomskog, društvenog i privatnog djelovanja. Hrvatska je u informacijskom smislu bila jedna od pionira u regiji, karakterizirana širokom primjenom informacijske tehnologije, značajnim srednjoeuropskim informacijskim sajmom, razvijenom telekomunikacijskom infrastrukturom uz relativno kvalitetan školski sustav i značajni ugled struke u domaćoj i međunarodnoj javnosti. U nas postoji privatni informacijski sektor s oko 1,700 tvrtki, među kojima ima vrlo sposobnih za brzu primjenu novih tehnologija i znanja u praksi. Oko 64,000 gospodarskih subjekata u Republici Hrvatskoj barem donekle koristi informatiku u poslovanju, u državnoj upravi informatizirano je više od 10,000 radnih mjesta, a godišnje se u nabavu računalne opreme i njenu uporabu ulaže oko milijardu američkih dolara, iako valja istaknuti da je to mnogostruko manje od razvijenih ili nekih nama susjednih zemalja. Posljednjeg desetljeća u nas se produbljivao jaz zaostajanja za svijetom. Institucije vlasti nisu shvaćale presudni utjecaj informacijske tehnologije na gospodarsku i demokratsku budućnost zemlje; državna uprava na ovom području nije organizirana i ne obavlja potrebne upravne poslove; investicije u opremu već se nekoliko godina neprestano smanjuju. Odljev informacijskih kadrova u inozemstvo postao je nedopustivo velik. Zemlje čija je informatika bila daleko iza naše (npr. Mađarska, Bugarska, Republika Češka), sustigle su nas i prestigle. Izostao je utjecaj informatike na pozitivne promjene u gospodarstvu, ne poduzima se ništa da bi hrvatska informatika postala motorom razvoja gospodarstva i društva. Iako smo još 1986. godine imali od Vlade usvojene “Pravce razvoja informacijske djelatnosti u Hrvatskoj do 2000.”, definirana strategija nije realizirana, a u posljednjih 10 godina nije donesen nikakav strateški dokument, niti usvojen ikakav propis koji bi normativno uredio ovo područje. Stihija i golo preživljavanje osnovne su značajke današnjeg stanja hrvatske informatike. Dok razvijeni svijet uz pomoć informacijske tehnologije napreduje golemim koracima/*čizmama od sedam milja, mi stojimo na mjestu. Kao ilustracija neka posluži tablica u kojoj se vidi naše zaostajanje u razvoju i primjeni Interneta (stanje 1999. godine). Zbog svega toga držimo da je potrebno žurno donošenje strategije informatizacije Hrvatske radi bržeg cjelokupnog razvitka našeg gospodarstva i društva te davanja odgovora na sljedeća pitanja: 1. Kako hrvatsku informacijski približiti ulasku u Europsku Uniju i NATO te putem informatizacije uvesti u globalno, uspješno i demokratsko društvo znanja? 2. Kako državnu vlast i upravu osposobiti za rješavanje strateških i tekućih problema informatizacije Hrvatske? 3. Kako omogućiti hrvatskoj informatici da postane strateški nositelj razvoja, učinkovitosti i uspjeha građana, poduzeća i čitavog društva? Valja biti svjestan težine sadašnjega trenutka – stagnacija društvenog proizvoda, visoki vanjski dug, opća nelikvidnost, pad industrijske proizvodnje, nagomilani neriješeni problemi mnogih trgovačkih društava i gospodarskih grana, nezaposlenost, socijalne napetosti. Sve su to krupni razlozi zbog kojih je pozornost državne vlasti zaokupljena drugim prioritetima. Ali ne smijemo zanemariti budućnost baveći se vatrogasnim aktivnostima. Ne smijemo zanemarivati potrebu strateških iskoraka prema društvu znanja upravo sada, u trenucima najdublje krize. Jer informatizacija gospodarstva i društva, zajedno s razvojem osnovnih poluga ekonomije znanja i inovacija glavni je svjetski pokretač promjena i rješavanja gospodarskih, socijalnih i svih drugih problema. Hrvatska strategija treba polaziti od svjetskih trendova informacijskog društva, političke inicijative Europske zajednice (eEurope) i naših vlastitih specifičnosti. Njen je zadatak oplemeniti naše naslijeđene komparativne prednosti (turistički potencijal, ljudi sa znanjem, geostrateški položaj i sl.) prednostima koje donose Internet, informacijske tehnologije i organizacije koje uče. Naime, u uvjetima ekonomije temeljene na znanju najvažniji izvori konkurentskih prednosti postaju informacijska infrastruktura, poduzetnička poslovna kultura i brzina organizacijskog učenja. 2. Osnivanje Radne skupine Odlukom Predsjednika Republike g. Stjepana Mesića dana 25. travnja 2000. osnovana je skupina za strategiju informatizacije Hrvatske koja je djelovala u sljedećem sastavu: Velimir Srića, predsjednik Mirna Bratulić, multinacionalne kompanije, globalni trendovi Petar Čavlović, informatizacija poslovnih sustava Ljubomir Čučić, smjernice vanjske politike i europeizacija Hrvatske Marijan Frković, elektroničko poslovanje, elektronička trgovina Zdravko Krakar, znanost i obrazovanje, softver i normizacija Asim Kurjak, telemedicina i zdravstvo Boris Nemšić, telekomunikacije i poduzetništvo Nenad Prelog, informatizacija školstva, znanost Vesna Pusić, politički i pravni sustav Goran Radman, softverska i kompjuterska industrija, informacijska infrastruktura Darko Tipurić, strategija i scenariji razvoja Petar Turčinović, strategija i psihologija promjena Slavko Vidović, politika informatizacije i informacijska infrastruktura U radu skupine povremeno i prema potrebi sudjelovali su savjetnici Predsjednika Igor Dekanić, Imra Agotić, Stjepan Zdunić i pomoćnik savjetnika Predsjednika Dubravko Radošević. Tajnica radne skupine bila je Ariana Krhen, dok je informacijsku podršku iz Ureda Predsjednika vodio Zdravko Galić. 3. Misija i zadaci Radne skupine Gospodarski resursi Hrvatske u 21. stoljeću bit će njezini ljudi, prirodne ljepote i geopolitički položaj. Njihova osnovna razvojna snaga bit će ljudsko znanje. Društvo znanja gradi se na informatici koja je istovremeno nužna tehnološka infrastruktura i ključni faktor promjene stanja. Uloga države presudna je u stvaranju uvjeta i poticanju tih procesa, ali ekonomski nositelj svih promjena bit će intelektualno i industrijsko poduzetništvo u uvjetima globalnog tržišta. Misija Radne skupine sadržana je u težnji ostvarenja vizije bogate, demokratske, slobodne i međunarodno afirmirane Hrvatske, članice Svjetske trgovinske organizacije, Europske Unije i NATO-a, koja teži vodećoj regionalnoj ulozi u razvoju informacijskog društva, odnosno društva znanja. U metaforičnom smislu, vizija se može iskazati kroz slogane: "e-Croatia" i "Hrvatska kao Kalifornija Europe". Strategija nije i ne smije biti usmjerena na usko, segmentirano bavljenje informatikom kao djelatnošću, nego na njen infrastrukturni značaj i stožerni karakter. Dakle, ne radi se o strategiji razvoja hrvatske informatike, nego o strategiji informatizacije Hrvatske. Takva strategija dio je cjelokupne strategije razvoja Hrvatske, a sama se sastoji od niza podstrategija (strategija razvoja informacijskog sektora, nacionalne informacijske infrastrukture, elektroničkog poslovanja, informatizacije državne uprave, zdravstva, znanosti, obrazovanja, itd.) Temeljni zadaci Radne skupine mogu se sažeti kako slijedi: 1. Izraditi dokument s naslovom "e-Croatia - Prijedlog strategije informatizacije Hrvatske" koji će biti upućen javnosti, Hrvatskom Saboru i vladi do sredine srpnja 2000. godine. 2. Utjecati, skupno i pojedinačno, na stalno jačanje svijesti javnosti o potrebi značajnih strateških iskoraka u smjeru društva znanja. 3. Pokrenuti i javnosti kontinuirano predstavljati inicijative, pilot-projekte i aktivnosti komplementarne s ciljevima i odrednicama predložene strategije. 4. Opći ciljevi Strategije Globalno informacijsko društvo donosi promjene koje su jednako važne kao one iz doba industrijske revolucije. Svijet novog milenija podjednako oblikuju tri glavne sile: globalizacija, liberalizacija i tehnološki razvoj. U tom svijetu informacija postaje ključni resurs, a znanje i sposobnost učenja ključne komparativne prednosti. Hrvatska strategija informatizacije ima zadatak pravodobno iskoristiti tu priliku i omogućiti da prednosti i učinci informatike dovedu do kvalitativnih pomaka u sveopćem razvoju zemlje. Pri tome ne možemo se služiti mehaničkim preslikom modela razvijenih zemalja jer za njima već drastično zaostajemo, pa bi metoda oponašanja samo doprinijela produbljivanju zaostajanja. Naime, dosegnuta razina gospodarskog razvoja Hrvatske danas je takva da bi bilo potrebno gotovo pola stoljeća rasta društvenog proizvoda po godišnjoj stopi od 7% da sustignemo zemlje Zapadne Europe. Brže premošćivanje jaza moguće je jedino reinženjeringom koji ne polazi od logike kontinuiteta i malih pomaka, nego od traženja prečica, primjenom radikalnih i originalnih modela razvoja, opisanih u idejama i mjerama ovoga dokumenta. Samo takav pristup mogao bi Hrvatskoj omogućiti dvoznamenkaste stope rasta kakve su nam potrebne. Pri tome moramo biti svjesni brojnosti i složenosti problema koje nasljeđujemo i koje treba što prije prevladati, a od kojih su najvažnije prepreke na putu bržeg razvoja informatizacije Hrvatske sljedeće činjenice i pojave, kako opće tako i informacijske: · Hipernormativizam i birokratizacija cjelokupnog života i rada · Izostanak poduzetničkog duha, dinamizma i spremnosti na rizik · Kultura cinizma, negativizma, zavisti i otpora promjenama · Nedovoljna obrazovanost poslovnog i političkog rukovodilaštva u shvaćanju i upravljanju promjenama koje donosi informacijsko društvo · Sporost pri uvođenju pravne države i njene informacijske infrastrukture · Nerazvijenost elektroničkog poslovanja · Nedovoljno obrazovano stanovništvo za korištenje Interneta · Skup, nepouzdan i spor pristup Internetu · Informacijska zaostalost obrazovnog sustava · Spora primjena Interneta u upravi i javnim službama Za gore navedene probleme treba naći odgovarajuća rješenja u okvirima Strategije. U tom kontekstu, opći ciljevi strateških aktivnosti informatizacije Hrvatske trebaju biti sljedeće odrednice: · Stvoriti poticajno ozračje za razvoj, podići razinu volje, motivacije i samopouzdanja kao neophodnih preduvjeta budućeg uspjeha. · Afirmirati standarde i trendove informacijskog razvoja kao temeljne nositelje budućeg razvoja Hrvatske i to na radikalniji način nego što je to učinjeno u susjednim zemljama. · Bržim razvojem informacijskog društva u Hrvatskoj pospješiti političko, gospodarsko i civilizacijsko uključivanje u Europu. · Razvojem i primjenom informacijske tehnologije ostvariti veću učinkovitost hrvatskoga gospodarstva, potaknuti poduzetništvo te otvarati nova radna mjesta. · Putem informacijskog društva u Hrvatskoj podići kvalitetu života i rada u svim područjima društvenoga života, od kulture i zdravstva do zaštite okoliša. · Uvesti svakog građanina, dom, ured, školu i jedinicu uprave u digitalno doba, priključkom na Internet. · Stvoriti digitalno pismenu Hrvatsku u kojoj dominira kultura poduzetništva, slobode, inicijative i otvorenosti prema novim idejama. · Omogućiti stvaranje virtualnih stručnih skupina sastavljenih od po svijetu razasutih hrvatskih informacijskih stručnjaka i prijatelja koje će potpomagati informatizaciju zemlje. · Zadržati najbolje domaće stručnjake, posebice mlade, a stvaranjem atraktivnog okruženja za život i rad u svijetu informacijskog društva privlačiti svjetsko znanje i know-how u "sunčani pojas Europe". 5. Poticajno okruženje za uspjeh Strategije Strategija informatizacije Hrvatske stožerni je dio cjelokupne strategije razvoja. Stoga će provedba iste biti uspješna samo ako se istodobno ostvari niz promjena u poslovnoj, poduzetničkoj i općoj kulturi svih institucija i pojedinaca, svih vidova gospodarstva i društva. Ovdje prije svega podrazumijevamo stvaranje okruženja u kojem se afirmira i razvija moderni sustav vrijednosti i u kojemu dobro usklađene mjere gospodarske i socijalne politike pretvaraju Hrvatsku u društvo koje je: · samouvjereno ("možemo ako hoćemo", uz pozitivni odnos prema sebi, mogućnostima uspjeha te svojoj budućnosti); · poticajno ("radujemo se tuđem uspjehu", u okruženju u kojem se umjesto negativizma, zavisti i kritiziranja afirmiraju vrijednosti stvaranja, uspješnosti i rezultata); · ravnopravno ("jednake mogućnosti za sve", uz pružanje svakome pojedincu mogućnosti sudjelovanja u javnom, gospodarskom, političkom i kulturnom životu); · uspješno ("održivi napredak i razvoj", uz pružanje poticaja za napredak i razvoj svakog pojedinca do najvišeg stupnja); · tolerantno ("razlike su vrlina, a ne slabost", uvažavajući različitosti te koristeći iste u svrhu iznalaženja novih, kreativnih rješenja društvenih problema); · pravično ("svi su pred zakonom jednaki", uz jamstvo jednakosti svih pred zakonom i propisima); · znatiželjno ("znanje je moć", uz trajna nastojanja u učenju, napredovanju te razvoju novih vještina i sposobnosti); · širokogrudno ("sreća je u davanju", razvijajući mentalitet blagostanja, solidarnosti i raspodjele resursa, posebice informacijskih, radi općeg dobra); · otvoreno ("sve se može poboljšati", ništa nije tako dobro da ne bi moglo biti još bolje, uz uvažavanje uspješnih stranih iskustava); · kozmopolitsko ("svaka je osoba građanin svijeta": izoliranost, samodovoljnost, plemenska solidarnost i samovlada ustupaju mjesto osjećaju globalne otvorenosti, partnerstva, prijateljstva i suradnje). Uz navedene značajke moderne poslovne, demokratske i humane kulture ponašanja i rada također treba njegovati vrijednosti kao što su profesionalizam, etičnost, poštenje, osjećaj dužnosti kao i osjećaj pripadnosti i lojalnosti skupini i naciji. e-Croatia svakom pojedincu treba osigurati ugodno i poticajno okruženje za osobni i kolektivni razvoj, za učenje, stvaralaštvo, intelektualno poduzetništvo, proizvodnju znanja, kreativnost i inoviranje. U tom kontekstu, istodobno s implementacijom strategije informatizacije, na istim infrastrukturnim i vrijednosnim pretpostavkama društva znanja treba reformirati ostale segmente društva, prije svega obrazovanje, socijalnu zaštitu, aktivnu politiku zapošljavanja, zdravstveni i mirovinski sustav, itd. 6. Ključne komponente strategije Ciljeve strategije moguće je postići nizom koordiniranih radnji, usmjerenih na temeljne probleme i prevladavanje istih. Pri provedbi Strategije bit će potrebno utvrditi prioritete i izraditi detaljni plan svake odabrane aktivnosti. Radna skupina za strategiju predlaže model pristupa ostvarivanju strategije koji polazi od dva koraka: · Predstavljanje, javna rasprava i usvajanje dokumenta sa strateškim odrednicama, ključnim segmentima i paketom mjera, i · Redovita javna promidžba odabranih strateških pilot-projekata s konkretnim rezultatima. Strateške odrednice informatizacije Hrvatske Temeljne strateške odrednice informatizacije Hrvatske razrađene u ovom dokumentu u potpunom su skladu s polazištima strategije informatizacije zemalja Europske Unije, predstavljenima u Lisabonu, u ožujku 2000. godine. Na temelju specifičnih hrvatskih potreba i primijenjene logike reinženjeringa, ključnima i podjednako važnima, smatramo sljedeće zadatke: 1. Što prije ostvariti jeftini Internet za svakoga 2. Ubrzano razvijati poduzetničku kulturu i podizati razinu kvalitete poslovnog i političkog rukovodstva 3. Ubrzano uvoditi Internet u svaku školu 4. Najžurnije ostvariti pretpostavke i infrastrukturu elektroničkog poslovanja 5. Žurno pokrenuti usvajanje i primjenu nacionalnog standarda pametne kartice za elektroničke transakcije 6. Ubrzano organizirati zdravstvene usluge putem Interneta (telemedicina) 7. Osigurati Internet usluge i podršku za osobe s posebnim potrebama 8. Javnu upravu učiniti dostupnom on-line i na Internetu radi racionalizacije rada i ostvarivanja povratne veze građana institucijama vlasti 9. Osigurati brzi, nebirokratski, lako dostupni i jeftini poduzetnički kapital za pokretanje poslovanja putem Interneta 10. Poticati razvoj inteligentnih transportnih sustava 11. Poticati znanstveno-istraživački rad i uključivanje u međunarodne projekte informatizacije 12. Izraditi sustav mjera liberalizacije, deregulacije i ukidanja monopola u informacijskom sektoru 13. Unaprijediti javnu i privatnu izobrazbu o metodama upravljanja informacijskim resursima, strateškom planiranju informatizacije, primjeni sustava kvalitete, metodama iskazivanja korisnosti informatizacije itd. 14. Pokrenuti nacionalne programe i (strateške i infrastrukturne) pilot-projekte društva znanja i digitalnog civilnog društva. 7. Ključni segmenti strategije U ostvarivanju ključnih odrednica strategije treba poći od podjele područja djelovanja na nekoliko bitnih segmenata u kojima je moguće postići sinergiju, prije svega ujedinjavanjem i usmjeravanjem skupina mjera i aktivnosti, a kojima se postižu planirani ciljevi. Ključne segmente strategije čine sljedeće cjeline: · Izgradnja upravnih mehanizama informacijskog društva · Prilagodba standardima i zahtjevima e-Europe · Informatizacija državne uprave i javnih djelatnosti · Informatizacija gospodarstva · Poticanje poduzetništva u informacijski intenzivnim djelatnostima · Pilot-projekti Svaki od segmenata razrađen je u tekstu koji slijedi sa stajališta skupa mjera, preporuka, radnji i ideja koje bi trebalo realizirati radi postizanja strateških ciljeva. Pilot-projekti su aktivnosti, poslovni pothvati ili djelatnosti ostvarivanje kojih predstavlja značajni doprinos informatizaciji Hrvatske, a koji su ujedno slikoviti prikaz duha i ciljeva Strategije. Svaki od ključnih segmenata Strategije može se temeljiti na jednom ili više pilot-projekata. I. Izgradnja upravnih mehanizama informacijskog društva · Imenovati člana Vlade zaduženog za informatizaciju društva (ministar za strateški razvoj i informatizaciju) koji će koordinirati aktivnosti vezane uz strategiju razvoja i informatizaciju u svim resorima. · Uspostaviti mrežu postojećih institucija koje daju znanstvenu i stručnu potporu ministru za strateški razvoj i informatizaciju pri razradi potrebnih mjera i radnji (treba sustavno umrežiti znanost, struku, dobavljače i korisnike u neku vrstu informacijskih komora). · Osnovati Vladin stručni savjet za strateški razvoj i informatizaciju, sastavljen od najboljih domaćih i stranih konzultanata. · Odrediti ulaganja u proizvodnju znanja, kao i ulaganja u razvoj informacijske i telekomunikacijske infrastrukture sa strateškim interesom za Hrvatsku. · Izraditi, prilagoditi i osigurati provedbu zakona i propisa koji su pretpostavka društva znanja (zakon o zaštiti programske opreme, zakon o zaštiti podataka, zakon o privatnosti, o kriptografiji, te reguliranje tzv. elektroničkog potpisa, itd.). · Putem Tehničkog odbora pri Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo usvajati međunarodne norme kao nacionalne u sektoru informacijske tehnologije. · Nastojati postati "zemlja-partner" globalnim informacijskim kućama, te isto pospješiti stvaranjem posebnih uvjeta koji bi ih potakli da djeluju i u Hrvatskoj (aktivnosti istraživanja i razvoja, distribucijski centri za regiju). · Usmjeriti dio sredstava namijenjenih promidžbi turizma na promidžbu Hrvatske putem Interneta (posebice pomoću web stranica na jezicima zemalja koje su tradicionalni hrvatski gosti - Njemačka, Austrija, Češka, Madžarska...). Pilot projekti mogu biti specijalizirani Internet-kiosci razmješteni po velikim gradovima ovih zemalja. · Organizirati intenzivnu izobrazbu čelnika, državnih hrvatskih poduzeća vezano uz rukovoditeljske vještine i strateški značaj informacijske tehnologije. · Organizirati sustav trajne izobrazbe i prekvalifikacije za vještine i struke društva znanja, od začetka oslonjen na Internet tehnologiju i modele učenja na daljinu (distance learning). II. Prilagodba standardima i zahtjevima e-Europe · Ubrzanim postupkom prihvatiti europske dokumente koji profiliraju i uređuju Europsko informacijsko društva (Plan djelovanja, Agenda 2000., Prodijevo izvješće), i to kao polazišta komplementarnosti vlastite strategije i politike s europskim nastojanjima u ovom području. · Uskladiti cjelokupno zakonodavstvo kao preduvjet ostvarivanja Nacionalnog programa elektroničkog poslovanja gospodarstva i države (sukladno iskustvu na dosadašnjim projektima i razvojnim programima, te direktivi Europske Unije pod naslovom "Direktive elektroničke trgovine" (The Electronic Commerce Directive). · Napraviti ishodišnu “analizu jaza” koja bi istražila razlike u preduvjetima između Hrvatske i neke usporedive zemlje Europske Unije zemlje (npr. Danske kao modela za usporedbu). · Provesti deregulaciju i demonopolizaciju telekomunikacija (npr. izravno nadzirati jediničnu cijenu impulsa Interneta te time postići da bude višestruko manja nego sada). · Ukinuti plaćanje koncesije za davanje ISP usluge (pružanje pristupa Internetu) u Republici Hrvatskoj. III. Informatizacija države i javnih djelatnosti · Pokrenuti prioritetne projekte razvoja elektroničkog poslovanja u sustavima s visokim učinkom i širokim utjecajem: carinski sustav (bitan za gospodarstvo i protok roba) i državna riznica (država kao kupac roba i usluga hrvatskog i svjetskog gospodarstva na Internetu – iProcurement). · Informacijsku pismenost postaviti kao obavezni uvjet zapošljavanja u javnoj upravi (uvesti ECDL). · Pokrenuti širenje primjene Interneta u državnoj upravi uvođenjem javnih usluga (distribucija informacija, prihvat zahtjeva i izdavanje osobnih dokumenata građanima, objava natječaja za nabavu opreme, slobodnih radnih mjesta i sl.). · Objavljivati na Internetu (s pripadajućim klasifikacijama i nomenklaturama) sve državne registre koji su propisima utvrđeni kao javni (koji imaju zakonsku definiciju “javne knjige”). Telematički pristup podacima smanjuje mogućnost manipulacija i osigurava stalno povećanje pravednosti u društvu te predstavlja informacijski preduvjet cilja “Hrvatska: zemlja jednakih prilika za sve”). · Omogućiti elektroničko podnošenje zahtjeva od strane građana te time pokrenuti elektroničko poslovanje države i građana. To vodi racionalizaciji troškova i ubrzanju rada uprave, jer državna tijela elektronički razmjenjuju podatke (suglasno članku 87. Zakona o sustavu državne uprave). · Uspostaviti istraživački i razvojni program kojim će se osigurati stalna informacijska modernizacija države i javnog sektora. · Uz postojeću objavu propisa na Internetu (www.nn.hr), putem Tajništva Hrvatskoga državnog sabora, objavljivati prijedloge propisa u pojedinim fazama donošenja i organizirati “internetsku” javnu raspravu, uz obvezu odgovora na svaki razuman prijedlog (kada je takva rasprava određena za donošenje nekog propisa). · Planirati financiranje iz proračuna za uvođenje računala s pristupom Internetu, i to u sve obrazovne ustanove do kraja 2003. godine po fazama, od fakulteta do osnovnih škola. · Pokrenuti akciju informacijskog opismenjivanja stanovništva prilagodbom nastavnih programa u školama te centrima za obrazovanje odraslih (posebice nezaposlenih, u svrhu prekvalifikacije). · Bitno povećati sredstva uložena u temelje društva znanja - obrazovanje i znanost (za pet godina ta ulaganja trebala bi relativno biti barem učetverostručena). · Razvijati telemedicinske sustave za dijagnostiku u komunikaciji između liječnika primarne zdravstvene zaštite i specijalista za pojedine dijagnostičke probleme te između bolesnika i njihovih liječnika, osobito na geografski udaljenim lokacijama (npr. otoci). · Pokrenuti razvoj medicinskih dijagnostičkih "centara izvrsnosti" i njihovo informacijsko umrežavanje (Cyber Clinic), lokalno i međunarodno. IV. Informatizacija gospodarstva · Usmjeravati strukturne promjene u hrvatskom gospodarstvu prema relativnom jačanju informacijskog sektora. · Promovirati razvoj organizacija koje uče i upravljaju stvaranjem i povećanjem svojeg intelektualnog kapitala. · Osigurati promidžbu žurnog uvođenja elektroničkog poslovanja i novih poslovnih tehnologija u gospodarstvo. · Treba podržavati osnivanje “telematičkih” tvrtki koje posluju na telematičkim mrežama. · Intenzivirati primjenu državnih registara, klasifikacija i nomenklatura u informacijskim sustavima gospodarskih subjekata. · Osigurati državne poticaje trgovačkim društvima za prilagodbu poslovne tehnologije svijetu Interneta. · Afirmirati informacijsku pismenost kao temelj kadrovske (posebice rukovodilačke) osposobljenosti u gospodarstvu Hrvatske. · Obrazovati rukovodilaštvo za shvaćanje neophodnosti primjene informacijske tehnologije u svim dijelovima gospodarstva. · Istraživati i promicati mogućnosti strateške primjene informacijske tehnologije kao sredstva stalnog podizanja konkurentnosti proizvoda i usluga. · Razvijati standarde, postupke i aktivnosti neprestanog podešavanja i unapređivanja ustrojstva tvrtke putem suvremene primjene informacijske tehnologije. · Promicati jasno pozicioniranje u ustrojstvu glede funkcioniranja informacijske tehnologije i službe u poslovnim sustavima. · Afirmirati tržišnu logiku uz jačanje odgovornosti struke i korisnika u izboru, uvođenju i primjeni informacijske tehnologije u trgovačkom društvu. V. Poticanje poduzetništva u informacijski intenzivnim djelatnostima · Osigurati fiskalno rasterećenje informacijski intenzivnih djelatnosti (IID) ukidanjem PDV-a na njihove proizvode i usluge. · Prepoloviti porez na dobit u IID u odnosu na druge djelatnosti, a sve namete na plaće kadra s visokom stručnom spremom u IID (porezi i doprinosi) smanjiti za 25%. · Ukinuti carine na uvoz svih vrsta informacijske opreme. · Osloboditi plaćanja poreza i drugih obaveza trgovačka društva i poduzetnike koji se bave proizvodnjom znanja, softvera ili pružanjem Internet usluga do postizanja profitabilnosti. · Normativno urediti i poticati zapošljavanje i rad na Internetu (rad kod kuće), odnosno odobriti povlastice za nabavu nužne informacijske opreme svima koji žele raditi kod kuće (novi uslužni zanati). · Smanjiti kamatne stope na ulaganja u informatizaciju (subvencijom banaka i sl. kao kod stambene štednje). · Uvesti poticaje za razvoj malog i srednjeg poduzetništva čiji se rad temelji na elektroničkom poslovanju te poticati pilot projekte B2B poslovanja (za velike tvrtke) i B2C poslovanja (banke, HT, država …). · Omogućiti stjecanje kvalifikacija za informacijska znanja i vještine većem broju srednjoškolaca, posebno informatičara-programera, kao djelatnicima u informacijskoj grani gospodarstva. · Osloboditi poreza sve oblike školovanja za stjecanje informacijskih znanja i vještina i priznati međunarodne tehnološke isprave kao domaću radnu kvalifikaciju. · Dati porezne povlastice za svako novo informacijsko radno mjesto. · Davati porezne olakšice ili koncesije za ulaganja u gradnju proizvodnih pogona visoke tehnologije ili IT infrastrukture u nerazvijenim krajevima zemlje (uključujući i otoke). · Poticati stvaranje tehnoloških parkova i drugih idejnih i poduzetničkih čvorišta te dati porezne povlastice onima koji u iste ulažu ili daju donacije. · Poticati inozemne tvrtke na otvaranje istraživačkih i proizvodnih centara u Hrvatskoj (putem poreznih, carinskih i drugih olakšica). · Poticati inozemne informacijske tvrtke koje djeluju u Hrvatskoj da otvaraju lokalne razvojne i proizvodne pogone. Posebno poticati izvoz tih tvrtki u inozemstvo. · Poticati hrvatska informacijska trgovačka društva na preuzimanje djelatnosti državne uprave na način koji ne zahtijeva prethodno financiranje informatizacije, nego uključuje postotak budući dobiti od porezne pristojbe svake obavljene transakcije. · Osigurati preduvjete za atestiranje osobnih računala proizvedenih u Hrvatskoj. VI. Programi, pilot projekti i ideje Popis koji slijedi ima trostruki zadatak: (1) pokazati karakteristične primjere poželjnih aktivnosti države i institucija vlasti na ostvarivanju ove strategije, (2) poslužiti kao stalno otvoreni popis radnji koje bi trebalo poticati te (3) potaknuti domaće poduzetnike, strane ulagače i međunarodne ustanove da pokrenu poslovne pothvate koji će se prepoznati i poticati kao strateški interes Hrvatske. · Nacionalni program elektroničkog poslovanja (prilog 3.). · Strategija informatizacije školstva (prilog 4. i CARNet-ov prijedlog). · Projekt osnivanja Međunarodne poslovne škole u najatraktivnijem dijelu Hrvatske s ciljem da što prije zadobije vodeći položaj u regiji. · Projekt izgradnje nacionalne mreže kvalitetnih ustanova za poslovni konzalting i stalnu izobrazbu rukovoditelja. · Projekt posjećivanja svjetskih središta razvoja znanja od strane najviših državnih vlasti u svrhu upućivanja poziva na suradnju te pružanja informacija o namjerama i aktivnostima informatizacije Hrvatske (Silicijska dolina, Research Triangle Park, MITI, Tsukuba, Irska...). · Projekt pametne kartice koji bi integrirao sve osobne isprave (osobna iskaznica, putovnica, zdravstvena iskaznica, studentska iskaznica...). · Projekt elektroničkog pristupa za građane svim osobnim informacijama koje koristi državna uprava. · Projekt podmirenja svih novčanih kazni putem Interneta. · Projekt informatizacije svih upravnopravnih postupaka (rješenja, uvjerenja i dr.) putem Interneta. · Projekt objedinjavanja plaćanja svih komunalnih naknada putem Interneta. · Osnivanje informacijskih i telekomunikacijskih tvrtki u strateški bitnim područjima za Hrvatsku (Vukovar, Dubrovnik, otoci, Knin...). Poticajima stvoriti od nekog od tih područja hrvatsku "Silicijsku Dolinu". · Pilot projekt telemedicine na jednom od hrvatskih otoka ili arhipelaga. · Pilot projekt teledemokracije (Internet glasovanje putem interaktivnih televizijskih vijesti), elektroničko ostvarivanje osnovnih građanskih prava (glasovanje, referendum, sudjelovanje u političkim raspravama, pokretanje društvenih inicijativa i sl.). · Projekt određivanja e-mail adrese za svakog novorođenoga hrvatskog građanina. · Projekt nagradne igre "Svijet Interneta" s albumom od 250 sličica iz čokoladica u pakiranju od 1,5 grama (poput "Životinjskog carstva") s nagradnim fondom od tisuću osobnih računala, sponzoriran od Hrvatske lutrije. · Projekt "Virtualna Hrvatska" (Virtualni Dubrovnik – europska kulturna oaza na Internetu u svijetu interaktivne digitalne realnosti; Virtualne Plitvice – europska ekološka oaza na Internetu u svijetu interaktivne digitalne realnosti; Virtualni Vukovar – europski digitalni muzej rata; Virtualni Kornati – eko park u svijetu digitalne realnosti; Virtualni Split – putevima Dioklecijana itd.). · Projekt stvaranja virtualnih stručnih timova u raznim granama gospodarstva, djelatnostima ili strukama. · Projekt "Zdrava Hrvatska" na Internetu - zdrava hrana, zdrava voda, zdravo tlo i čisti zrak. · Akcija privlačenja u Hrvatsku razvojnih jezgri vodećih svjetskih informacijskih tvrtki nuđenjem koncesija u sunčanom pojasu ("Microsoft-ov otok, IBM-ov, Cisco-v, Compaq-ov, SAP-ov otok"). · Projekt izrade jedinstvenog Hrvatskog internetskog portala za ponudu turističkih aranžmana. · Projekt međunarodnog nagradnog natječaja za izradu najbolje turističke web stranice hrvatskog turizma. · Projekt virtualnog sveučilišta i teleedukacije, npr. Kumrovec – Europska škola nove demokracije s naglaskom na distance learning. · Projekt broda za krstarenje Jadranom (brod-kockarnica, brod-restoran, brod-škola, brod-kazalište...), uz istodobna internetska virtualna krstarenja takvim brodom. · Projekt Brijuni – European Centre of Excellence (Međunarodna poslovna škola, visokotehnološki razvojni park, Europski centar za razvoj kreativnosti...). · Međunarodni projekt: Internet za osobe s povećanim potrebama i žrtve rata. · Projekt "E-mail u svaki ured i dom". · Zagreb – Svjetski kongres internetskog bankarstva. · Istra – pilot regija informatizacije i primjene GIS-a. · Korčula, Brač, Hvar – europske softverske oaze. · Osijek – Svjetski centar za GIS u poljoprivredi. · Europski centar za liječenje na daljinu putem Interneta. · Akcija "Računalo (Internet) u svaku obitelj". 8. Provedba strategije Provedba predložene strategije zahtijeva, prije svega, postizanje nacionalnog konsenzusa oko brzine i intenziteta ulaska Hrvatske u društvo znanja. Ta brzina i intenzitet ovisit će o svijesti domaće javnosti glede potrebe za općom informatizacijom, o vanjskoj potpori, ali iznad svega o spremnosti države (Sabora i Vlade) da hitno stvore organizacijsku i financijsku infrastrukturu za ostvarivanje Strategije i njenih ciljeva. Predlažemo sljedeće nužne i prioritetne korake u provedbi Strategije: · Imenovanje ministra za informatizaciju · Osnivanje Nacionalnog fonda za informatizaciju · Osnivanje Stručnog savjeta za informatizaciju · Izrada Nacionalnog programa informatizacije (e-Croatia) sa sljedećim podprogramima: Program informatizacije uprave i javnih djelatnosti (e-government) Program informatizacije gospodarstva (e-economy) Program informatizacije domaćinstava (e-household) Program informatizacije školstva (e-education) Program informatizacije zdravstva (e-medicine, telemedicine) Program razvoja elektroničkog poslovanja (e-commerce) Program razvoja informacijske industrije (e-IT business) Program razvoja rukovodilaštva (e-management) Ministar za informatizaciju, kao član vlade bez portfelja, treba biti koordinator svih aktivnosti informatizacije u resornim ministarstvima Vlade te tako osigurati brzu i djelotvornu sinergiju cjelokupne provedbe strategije. Osobu na takvom položaju treba imenovati na prvom jesenskom zasjedanju Sabora. Nacionalni fond za informatizaciju (NFI) bila bi posebna ustanova u vlasništvu države sa zadatkom katalizatora, pokretača i središta provedbe strategije informatizacije Hrvatske. NFI treba koncentrirati ljudske i materijalne resurse u svrhu oblikovanja i provedbe nacionalnoga programa informatizacije, uključujući podprograme istih. Uz privatnu inicijativu, NFI treba biti aktivna, posrednička ustanova kojoj je zadaća ubrzati informatizaciju svih segmenata hrvatskoga društva. Misija NFI određena je sljedećim zadacima: · razvoj infrastrukture informacijskog društva (e-Croatia), · poticanje poduzetništva (kreditiranje i bespovratna pomoć, ljudska i rukovodilačka potpora) u informacijski intenzivnim djelatnostima, · poticanje i sufinanciranje strateških projekata, pilot-programa i drugih aktivnosti u provedbi strategije informatizacije Hrvatske, · poticanje programa opće digitalne pismenosti, i · izravno i neizravno sudjelovanje u drugim provedbenim dimenzijama stvaranja e-Croatia. NFI organizacijski ujedinjuje različite ali komplementarne djelatnosti. Uz ulogu strateškoga programiranja (provedba i nadzor nad strategijom), projektnog financiranja u provedbi strategije, kao i raznovrsnih nefinancijskih oblika potpore projektima, NFI preuzima ulogu oblikovanja modela suradnje s međunarodnom informacijskom i telekomunikacijskom zajednicom, kako bi se hrvatski potencijali uključili u barem neke segmente globalnog informacijskog poslovanja. NFI može se financirati na dva načina: · godišnjim proračunskim sredstvima i · izdavanjem vrijednosnih papira (e-Croatia obveznice), putem kojih proračuna NFI-a u prvom razdoblju može biti značajno veći od tekućih financijskih potencijala države za ulaganja u informatizaciju, a državni proračun je djelomično rasterećen velikih davanja odmah po usvajanju Strategije. Ovakav model financiranja Strategije omogućio bi bezodvlačno započinjanje ostvarivanja najvažnijih infrastrukturnih projekata i programa, financirajući ih budućim priljevima države. Međunarodni i domaći javni plasman (putem javne ponude) e-Croatia obveznica pomogao bi smanjiti početne troškove države i šire promicati nacionalnu strategiju informatizacije. Putem komercijalnih plasmana NFI (izravno ili neizravno, putem HBOR-a ili drugih poslovnih banaka), smanjila bi se potreba potpunog zatvaranja financijske konstrukcije iz sadašnjih i budućih proračunskih sredstava. Godišnji budžet NFI trebao bi biti barem 1% bruto društvenog proizvoda Hrvatske. Stručni savjet za informatizaciju savjetodavno je tijelo Vlade i ministra za informatizaciju, sastavljeno od vodećih domaćih i svjetskih stručnjaka. Predstavlja vezu sa svjetskim centrima znanja i tehnologije, pružajući stručnu podršku odlukama vezanima uz NFI, ostvarivanje strategije i nacionalnog programa informatizacije, a ujedno daje smjernice za daljnji razvoj Hrvatske u pravcu društva znanja. Nacionalni program informatizacije polazni je dokument ostalih programa i ishodište postupka informatizacije uprave i javnih djelatnosti (e-government), informatizacije gospodarstva (e-economy), informatizacije domaćinstava (e-household), informatizacije školstva (e-education), informatizacije zdravstva i telemedicine (e-medicine), razvoja elektroničkog poslovanja (e-commerce), razvoja informacijske industrije (e-IT business) i razvoja modernog rukovodilaštva (e-management). PRILOG 1: Životopisi članova Radne skupine Dr. sc. Zdravko Krakar redovni je profesor na Fakultetu organizacije i informatike, znanstveni savjetnik i direktor konzalting tvrtke ZIH Zagreb. Informacijskom tehnologijom bavi se 30 godina. Radio je na više od 100 informacijskih projekata i neposrednih poslova informatizacije u industriji, javnom sektoru i državnoj upravi. Bio je voditelj u 20 projekata na razini države. Magistrirao i doktorirao iz informatike na zagrebačkom Sveučilištu. Završio je 15-tak specijalizacija u inozemstvu. Sadašnje uže područje interesa jesu sustavi kvalitete u informatici, primjena normi u informatici, strateško planiranje razvoja informacijskih sustava, informacijski sustavi zaštite okoliša i metrike u informacijskim sustavima. Ovlašteni je procjenitelj za mjerenje razina zrelosti u informatici (Bootstrap i drugim kompatibilnim metodama), te procjenitelj ISO 9000 sustava kvalitete u informatici (TickIT). Član je više domaćih i međunarodnih udruga i ustanova. Objavio je više od 150 znanstvenih i stručnih radova. Član je i Hrvatske akademije tehničkih znanosti. Predsjednik je Hrvatskog foruma za sustave kvalitete u informatici. Član je Tehničkog odbora za IT u Državnom zavodu za normizaciju i mjeriteljstvo. Dr. Sc. Boris Nemšić stekao je 1980. godine zvanje diplomiranog inženjera elektrotehnike na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu, a 1990. godine doktorirao na Tehničkom sveučilištu u Beču. 1980. godine započeo je s radom na Radio-televiziji Sarajevo, a od 1983. na Elektrotehničkom fakultetu u Sarajevu. Godine 1985. započinje poslijediplomski studij (doktorat) na Tehničkom sveučilištu u Beču, gdje je od 1988 – 1990. radio kao znanstveni asistent na Institutu za telekomunikacije i visokofrekvencijsku tehniku. Od 1990.-1997. vodi Odjel za razvoj mobilnih komunikacija u tvrtki ASCOM u Beču i Solothurnu (Švicarska), te u BOSCH Telecom-u u Beču i Berlinu. Od 1997. godine bio je direktor Odjela za planiranje mreže u tvrtki mobilkom austria AG. U studenome 1998. imenovan je za generalnog direktora tvrtke VIP-NET GSM d.o.o., prvog privatnog GSM operatera u Hrvatskoj, u kojem mobilkom austria ima udio od 51,1 % . U samo 6 mjeseci VIP-NET se razvio u vodeću GSM mrežu u Hrvatskoj s više od 50% tržišnog udjela. Autor je brojnih znanstvenih članaka, koji su objavljivani u austrijskim i međunarodnim publikacijama i na više IEEE-konferencija. Stručnjak je Europske komisije (European Commission), za koju radi kao revizor EU-projekata u okvirima RACE i ACTS-programa. Mr. Ljubomir Čučić has an academic background in economics and international relations from University of Zagreb, University of Maryland and Tufts University. His international professional record includes positions in media and journalism (US, France and Croatia), in educational institutions (Denmark, France, Germany, Croatia) and in non-governmental sector in the EU (Member of the Board of the European Movement International,Bruxelles, and Vice President of the International Federation of Europe Houses, Saarbrucken). He is the President of the Europe House Zagreb, Secretary General of the European Movement Croatia and the co-ordinator of EGIDA, a European think tank in Croatia. He has published extensively on international relations and European integration since 1985: 13 books and occasional articles as a visiting author in Journal of Commerce (New York), Journalistes en Europe (Paris) and in the Croatian press. He was a guest speaker at conferences and institutions in 20 countries, including Council of Europe, European Cultural Foundation, Salzburg Seminar etc. He is the winner of several public awards in Croatia. He is a Croatian and French national, married, with two children. Dr. sc. Velimir Srića diplomirao na Ekonomskom, magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu, a kao Fulbrightov stipendist magistrirao (MBA) na Columbia University, New York. Doktorirao je na polju informacijskih znanosti. Znanstveni je savjetnik i redoviti profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i gostujući profesor na UCLA (University of California at Los Angeles). Bio je gostujući profesor na Pekinškom narodnom univerzitetu u NR Kini, u Budimpešti, Mariboru, Grazu i drugdje. Voditelj je PDS-a “Informacijski management” na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Bio je direktor Zavoda za informacijsku djelatnost Hrvatske, Ministar za znanost, tehnologiju i informatiku i član Hrvatske vlade 1986.-1990. godine, predsjednik Komisije za tehnološki suradnju RZ Alpe-Jadran, član EGIDA-e (Europska građanska inicijativa za demokratsku alternativu) i Hrvatskog helsinškog odbora. Član je Upravnog odbora CEEMAN (Central and Eastern European Management Development Association). Programski je direktor DELFIN-a (Developing Effective Leadership For Innovation), privatne škole za usavršavanje rukovoditelja. Nositelj je Gerald Ford stipendije i dobitnik Eisenhower Fellowship vlade SAD za 1990. godinu. Koautor je u International Encyclopedia of Business and Management (Međunarodna enciklopedija poslovanja i rukovodilaštva), u izdanju Thomson Publishing Co, London, 1997. i u Handbook of IT in Business (Priručnik za poslovnu informacijsku tehnologiju), 1999. Objavio je trideset znanstvenih i stručnih knjiga, preko 200 znanstvenih i stručnih radova te sedamdesetak članaka i kolumni u popularnim časopisima. Izdao je i zbirku poezije, a dobitnik je Zlatnog pera, nagrade Društva novinara Hrvatske za 1988. godinu. Mr. sc. Marijan Frković direktor je Sektora informatike u Hrvatskoj gospodarskoj komori i predsjednik Hrvatskog informacijskog zbora. Magistrirao je iz informatike na Zagrebačkom sveučilištu. Informatikom se bavi više od 30 godina, od čega 24 u velikoj industrijskoj tvrtki gdje je, između ostaloga, obavljao poslove voditelja projektiranja IS-a, direktora Računskog centra, te člana Poslovnog odbora za informatiku. U HGK je od 1992., odnosno od početka uvođenja i primjene informacijskog sustava u Komori (www.hgk.hr). Član je radne skupine za razvitak Svjetske komorske poslovne mreže Međunarodne trgovačke komore u Parizu, od osnivanja do danas, kada je na mrežu uključeno oko 10.000 komora iz cijelog svijeta (www.worldchambers.com). Također sudjeluje u radnoj skupini za razvitak komorske poslovne mreže u zemljama Centralne Europe (www.ceen.com). Bio je član Vijeća programa razvitka informacijske infrastrukture za gospodarsku djelatnost u Republici Hrvatskoj, te član Povjerenstva Vlade RH za rješavanje Problema 2000. Sadašnje uže područje interesa je uvođenje i primjena elektroničkog poslovanja u gospodarstvu. Autor je više stručnih radova iz područja informatike i elektroničke trgovine. Goran Radman generalni je direktor tvrtke Microsoft Hrvatska. Stručno obrazovanje stekao je na dodiplomskom i poslijediplomskom studiju međunarodnih odnosa Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Bio je suradnik, novinar i urednik brojnih novina, časopisa i publikacija te autor i koautor više članaka i knjiga iz područja međunarodnih odnosa i medija. U stručnoj karijeri bio je savjetnik za međunarodne odnose Predsjedništva SRH (1984.-1987), direktor Televizije Zagreb (1987.-1990), te direktor tvrtke MicroLAB (1992.-1996). Prof. dr. sc. Nenad Prelog rođen u Zagrebu, gdje je završio gimnaziju i diplomirao sociologiju i filozofiju. Magistrirao na University of Michigan (Ann Arbor) iz područja zaštite okoliša, a doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu (Fakultet političkih znanosti - tema: Informacijski aspekti upravljanja okolišem). Radio kao novinar (urednik i glavni urednik "Omladinskog tjednika", časopisa "Byte" i dr.), utemeljio INDOK centar za zaštitu čovjekovog okoliša koji je vodio od 1973.-1979. Obavljao dužnost direktora Referalnog centra Sveučilišta u Zagrebu (1980.-1981.), voditelja poslijediplomskog studija informacijskih znanosti (1986.-1994.). Od 1990.-2000. pomoćnik ravnatelja Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža". Od 2000. na položaju pomoćnika ministra vanjskih poslova. Znanstveni savjetnik i redoviti profesor iz područja informacijskih znanosti na Fakultetu organizacije i informatike te na Fakultetu političkih znanosti. Autor desetak knjiga i pedesetak znanstvenih i stručnih radova iz područja teorije i primjene informacijske tehnologije. Predsjednik Hrvatsko-američkog društva i Hrvatskog društva za promicanje informacijskog obrazovanja. Dobitnik niza priznanja (plakete za razvoj informatike, za zaštitu čovjekovog okoliša, Nagrada grada Zagreba itd.). Mr. sc. Petar Čavlović završio je V. gimnaziju u Zagrebu, diplomirao i magistrirao na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu; zamjenik je glavnog direktora Jadranskog naftovoda. Do rujna 1998. godine bio izvršni direktor za trgovinu i rafinerijsku preradu i zamjenik generalnog direktora INA-e. U tom razdoblju posebno se ističe u afirmaciji sustava maloprodaje, odnosno izgradnje mreže benzinskih postaja INA-e kao jednog od vodećih maloprodajnih lanaca, a neposredno je angažiran na stvaranju i uvođenju INA-kartice, prvog hrvatskog kartičarskog proizvoda. Od 1990.-1996. godine upravljao je razvojem i primjenom informacijske tehnologije u INA-i, gdje je bio pomoćnik generalnog direktora za informatiku i uspješno uveo primjenu zahtjevnih i sadržajnih informacijskih sustava. Osnivatelj je školskog i tehnološkog centra INFO-CENTRA i jedan od promotora i inicijatora primjene geografskih informacijskih sustava. Značajna je i njegova uloga ranih 90-tih godina u pravilnom izboru i normiranju tehnologija u informatici. Do 1990. godine radio je u Končaru na poslovima razvoja, projektiranja energetskih transformatora te bio direktor poduzeća Veliki transformatori. Tijekom 1991. i 1992. godine obnašao je dužnost pomoćnika ministra obrane. Oženjen je i otac dvoje djece. PRILOG 2: Baza znanja za strategiju informatizacije 1. A Framework For Global Electronic Commerce (Clinton – Goreova inicijativa) 2. eEurope – An Information Society For All (Prodijeva inicijativa) 3. www.open.hr/strategija a. Neke današnje značajke hrvatske informatike u kontekstu informacijskog društva b. A Global Action Plan for Electronic Commerce c. Predstavljanje poslovne mreže komora centralne Europe 4. Hrvatska Agenda 2000, Europski dom Zagreb, www.tel.hr/eurohouse 5. A New Croatia: Fast Forward into Europe, EDZ www.tel.hr/eurohouse 6. Europa na Internetu – knjiga i CD-Rom, IMO www.imo.hr/europa 7. Elektronička trgovina a. www.icc.org/home/menu_electronic_commerce/ b. www.iccwbo.org/home/electronic_commerce 8. Elementi strategije izgradnje informacijskog društva u Hrvatskoj, CARNet, Zagreb, 28. travnja 2000. 9. Srića V., "Kako postati pun ideja – manager i kreativnost", MEP Consult, Zagreb, 1997. 10. Handbook of IT in Business, Thomson Publ., London, 1999. 11. "Telemedicina u Hrvatskoj", Akademija medicinskih znanosti Hrvatske 1999. 12. Kurjak A., "Zdravlje i bolest u Republici Hrvatskoj u prvim desetljećima XXI. stoljeća". 13. www.readinessguide.org - Spremnost za umreženi svijet - podloge za analizu 14. europa.eu.int/comm/information_society/ist/conference_en.htm -Helsinki report - Exploring the Information Society 15. europa.eu.int/comm/information_society/index_en.htm 16. www.ispo.cec.be/infosoc/backg/bangeman.html#chap1 17. www.cdt.org/international/ceeaccess/ 18. www.ntia.doc.gov/ntiahome/digitaldivide 19. www.iitf.nist.gov/eleccomm/ecomm.htm 20. The Electronic Commerce Directive (IP/00/442), European Parliament, Brussels, 2000-05-04 21. A Global Action Plan for Electronic Commerce (Prepared by Business with Recommendations for Governments), 2nd edition, Alliance for Global Business (BIAC to the OECD, ICC …), 1999 22. Program rada Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2000.-2004. godine, Vlada RH, veljača 2000. 23. Informatizacija poslovanja tijela državne uprave i izgradnja državne informacijske infrastrukture, Zavod za informatizaciju pravosuđa i javne uprave, ožujak 1996. 24. Program razvitka informacijske infrastrukture za gospodarske djelatnosti u Republici Hrvatskoj, Vlada RH, svibanj 1994. Prilog 3: NACIONALNI PROGRAM ELEKTRONIČKOG POSLOVANJA (EP) Jedan od ciljeva Strategije informatizacije Hrvatske je organizirano pristupanje stvaranju uvjeta za što bržu afirmaciju i ostvarivanje elektroničkog poslovanja. Elektroničko poslovanje glavni je pokretač prijelaza u informacijsko društvo, a su mu polazne osnove sljedeće: - obrazovani kadar, posebice u gospodarstvu i državnoj upravi - razvijena telekomunikacijska mreža - zakoni, norme i propisi koji podržavaju takav oblik poslovanja - prihvaćene međunarodne tehničke norme kao nacionalne - korištenje suvremenih telekomunikacijsko-informacijske tehnologije u gospodarstvu i državnoj upravi Struktura Programa 1. Utjecaj elektroničkog poslovanja na ekonomski i društveni razvoj 2. Ocjena stanja informatizacije u Hrvatskoj te polazne osnove za uvođenje i provedbu programa 3. Pripreme i prilagodbe za uvođenje elektroničkog poslovanja 3.1 Reforma obrazovanja u školama i na sveučilištima. 3.2 Kampanja za uvođenje i primjenu EP Potrebno je koordinirano mijenjati dosadašnji način razmišljanja te ukazivati na potrebu i prednosti korištenja EP-a. Ministarstva Vlade RH, Hrvatska gospodarska komora, sve javne, znanstvene i obrazovne ustave trebaju promicati i same primjenjivati EP. 3.3 Tehničke prilagodbe za uvođenje EP · razvitak telekomunikacija i Interneta u zemlji · tehničke norme · softver za EDI na Internetu 3.4 Jačanje povjerenja kupca i potrošača Primjena sustava za zaštitu poslovnih partnera znatno će utjecati na širenje EP-a, pri čemu posebice treba razvijati: · kriptiranje poruka · provjeru elektroničkog potpisa · akreditaciju korisnika 3.5 Pravni propisi Potrebno je donijeti ili uskladiti sa zahtjevima EP-a niz zakona i propisa, a najznačajnije su skupine: · zaštita intelektualnog vlasništva · pravni sporovi · sudska nadležnost i sudska praksa · carinski i porezni sustav Posebno je značajna aktivnost modernizacije carinskog poslovanja kao i povezivanje carinskog i poreznog informacijskog sustava s onima u gospodarstvu. 4. Uloga države, gospodarstva te znanstvenih, obrazovnih i gospodarskih ustanova u izradi i provedbi programa 5. Projekti EP 6. Očekivani učinci provedbe programa 7. Upravljanje i praćenje izvršenja programa 8. Prijedlog zaključaka Vladi RH Potrebno je koristiti iskustva iz svijeta, prihvaćati međunarodne norme, te se uključivati u slične projekte na međunarodnoj razini, od kojih su značajne aktivnosti Međunarodne trgovačke komore (ICC) iz Pariza, u području elektroničke trgovine (www.icc.org/home/menu_electronic_commerce/ Globalni plan djelovanja (Global Action Plan for Electronic commerce, Second Edition, October 1999, www.iccwbo.org/home/electronic_commerce/ te cijeli niz izrađenih i prihvaćenih dokumenata. Za ostvarivanje programa, Vlada Republike Hrvatske treba imenovati programski savjet koji bi koordinirao izradu i provedbu programa i njegovih projekata, a sudjelovali bi predstavnici državne uprave, HGK, znanosti, HNB i gospodarstva sa sljedećim zadacima: MINISTARSTVO PROSVJETE - reforma obrazovanja u osnovnim i srednjim školama - usavršavanje nastavnika - osnivanje otvorenih Internet centara - širenje primjene Interneta u školama MINISTARSTVO ZNANOSTI - reforma obrazovanja na sveučilištima - koordinacija uvođenja Internet usluga u državnoj upravi - usluge građanstvu (prijem zahtijeva i izdavanje dokumenata) - širenje Internet infrastrukture na sveučilištima MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I DRŽAVNE UPRAVE - izrada prijedloga novih ili usklađivanje postojećih propisa - digitalni potpis - elektronički dokumenti kao dokazni materijal - zakoni u carinskom i poreznom poslovanju - sudska nadležnost i sudska praksa - pravne i kaznene radnje MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA - elektroničko povezivanje s drugim državnim organima, javnim ustanovama i trgovačkim društvima s ciljem kontinuiranog izvješćivanja o smjernicama i aktivnostima vanjske politike - izrada novih web stranica ministarstva MINISTARSTVO ZA EUROPSKE INTEGRACIJE - suradnja s državnim i međunarodnim institucijama MINISTARSTVO FINANCIJA / CARINSKA I POREZNA UPRAVA - modernizacija službi - pripreme za uvođenje EP-a - povezivanje IS sa sustavima u gospodarstvu (špediteri velikih poduzeća) MINISTARSTVO GOSPODARSTVA - provedba mjera za poticanje EP-a - kampanja za EP - predlaganje donošenja novih ili usklađivanje postojećih propisa DRŽAVNA UPRAVA ZA NORMIZACIJU I MJERITELJSTVO - koordinacija u prihvaćanju tehničkih normi (aktivnosti tehničkih odbora) DRŽAVNA UPRAVA ZA ZAŠTITU INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA - donošenje i provedba zakona o zaštiti intelektualnog vlasništva HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA - kampanja uvođenja EP-a u gospodarstvo - radne skupine (elektroničko poslovanje, norme, zakoni, telekomunikacije, carinski i porezni sustav, intelektualno vlasništvo) - sudjelovanje u međunarodnim programima - Međunarodna trgovačka komora iz Pariza (ICC) - Komore Srednje Europe FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA ZAGREB - elektronički oblici plaćanja - informacijska infrastruktura (sigurnost na mreži) - pilot projekti elektroničkog poslovanja - osposobljavanje nastavnika na sveučilištu i školama za korištenje EP-a EKONOMSKI FAKULTET - informacijska infrastruktura (poslovanje na mreži Web-EDI) - pilot projekti elektroničkog poslovanja - osposobljavanje nastavnika u srednjim školama za korištenje EP-a FAKULTET ORGANIZACIJE I INFORMATIKE VARAŽDIN - strateško planiranje uvođenja informatizacije u državnoj upravi - pilot projekti za uvođenje EP-a u državnu upravu CARNET - obrazovanje i tehnička podrška EP-a na sveučilištu i školama HRVATSKA NARODNA BANKA - elektronički oblici plaćanja CROEAN Zagreb - primjena barcode-a - promicanje i obrazovanje za EDI na Internetu GOSPODARSTVO Istodobno sa stvaranjem uvjeta za uvođenje i primjenu EP-a potrebno je u projekte uključiti i predstavnike velikih hrvatskih trgovačkih društava koji mogu biti nositelji primjene EP-a, a tehnički, kadrovski i organizacijski su bliski ovom načinu rada. Prilog 4: ELEMENTI STRATEGIJE INFORMATIZACIJE ŠKOLSTVA Jedan od temeljnih ciljeva cjelokupnog razvitka zemlje jest i postupni prijelaz gospodarstva s proizvodnje roba na proizvodnju znanja, a koje je već danas najvažniji svjetski resurs, čija će važnost u 21. stoljeću i dalje jačati. Želimo li poticati uravnoteženi i decentralizirani razvitak zemlje, smanjivati migraciju sa sela u grad i jednakomjerno poboljšavati uvjete života u svim dijelovima Hrvatske, potrebno je što prije radikalno informatizirati sve sektore rada, obrazovanja, kulture, zdravstva i života uopće. Umreženost svima omogućuje pogled u svijet izvan zidova njihovih kuća, razreda ili okruženja u kojima rade; mogu posjećivati daleke muzeje i galerije, knjižnice i istraživačka središta, komunicirati s prijateljima, stručnjacima i umjetnicima širom svijeta, slušati predavanja istaknutih profesora udaljenih tisućama kilometara, čitati časopise, gledati filmove ili slušati glazbu u skladu sa svojim interesima i potrebama, svatko "svoju" informaciju u trenutku kada želi, hoće i može. Upravo stoga treba poticati obrazovanje i osposobljavanje nastavnika za korištenje mrežnih resursa (ne radi se samo o nastavi informatike, nego o transformaciji cjelokupne nastave), organizirano prići izgradnji mreže namijenjene zadovoljavanju svakodnevnih (kulturnih, zdravstvenih i drugih) potreba onih koji žive u malim (pretežno seoskim) zajednicama, te sustavno izgrađivati svijest o važnosti informacija i znanja uopće za budućnost Hrvatske. 1. Čemu služi strategija i kome je namijenjena? · uprava (Ministarstvo prosvjete i športa) - provedba · Sabor (odgovarajući odbori) - kratkoročni i dugoročni planovi izdvajanja sredstava iz proračuna · mediji - podrška ostvarivanju u javnosti · udruge nastavnika, sindikati i sl. - povećanje motivacije kod sudionika 2. Kako provesti strategiju? · osiguranjem temeljnog pristupa informacijskoj tehnologiji svim učenicima i nastavnicima · prihvaćanjem informacijske tehnologije kao infrastrukture obrazovanja (započeti upoznavanje s radom računala u okviru predmeta prirode i društva, nastaviti u drugim predmetima, npr. likovnom odgoju, hrvatskom jeziku, stranim jezicima i sl. kako bi se učenici i nastavnici navikli na računalo kao na bilo koje nastavno pomagalo) · određivanjem minimuma informacijske pismenosti koji je potrebno usvojiti na pojedinim stupnjevima obrazovanja (nakon 4, 6, 8, 10 i 12 godina) · omogućivanjem dodatnog obrazovanja i usavršavanja iz ovog područja SVIM nastavnicima · raspisivanjem javnih natječaja za najbolje informacijske sadržaje i programe (nagrađeni, otkupljeni, odobreni za korištenje) 3. Na čemu se strategija treba temeljiti? · postupnost i kontinuitet: u ovom trenutku dominira improvizacija, a svaki novi tim u ministarstvu najčešće ima drugi pristup; potrebno je odrediti prioritete i planirati umrežavanje škola (barem 5-6 učionica u svakoj školi) tijekom razdoblje od 5-10 godina · pilot programi: odabrati učionice/škole u kojima će se dio nastave odvijati uz pomoć računala, odnosno ukinuti dio udžbenika te isto nadomjestiti prijenosnim računalima ili posebno oblikovanim elektroničkim knjigama · sustavnost - obuhvaćanje svih aspekata: treba izraditi nove cjelovite nastavne planove i programe koji će voditi računa o sadržajima (odnos općeg i posebnog informacijskog obrazovanja); te o razinama (potrebno znanje u osnovnim i srednjim školama, te odnos prema izbornim programima) · vrednovanje kreativnosti: poticanje, poticanje, i ponovno poticanje sposobnih i kreativnih učenika i nastavnika (novi sustav natjecanja učenika; odabir najboljeg nastavnika i sl.) · gospodarskim mjerama: smanjenje osobnih poreza, olakšice za nabavu računala, sudjelovanje u troškovima obrazovanja za doškolovanje, za otvaranje radnih mjesta i sl.
|
||||||||||||||
